aneurizma

aneurizma, Lokalno abnormalno proširenje žile.
Aneurizme su ograničena proširenja krvne žile, posebno aorte ili arterija na periferiji.
I.
Definicija
Aneurizme su ograničena proširenja krvne žile, posebno aorte ili arterija na periferiji. Nastaju zbog slabljenja određenog dijela žilnog zida. Može postojati obiteljska sklonost, no specifični uzroci su aterioskleroza, gljivične infekcije, infekcije sifilisom, aortitis (upala aortne stijenke) ili trauma. Najznačajnija je aneurizma aorte, koja može nastati u bilo kojem dijelu, no 3/4 se javljaju u trbušnom dijelu aorte (AAA). Arterioskleroza je bolest koja je najčešće udružena s aortnim aneurizmama. Ona oslabljuje stijenku aorte, zbog čega se stijenka proširuje, a povišeni krvni tlak i pušenje tome doprinose.
Klinička slika
Aneurizma abdominalne aorte najčešće počinje ispod bubrežnih arterija i često se širi prema gore u jednu ili obje ilijačne arterije. Može se javiti bol koja je tipično duboka i probadajuća, obično je trajna i najjače se osjeća u lumbosakralnom području. Pacijent može imati osjećaj nenormalno jakih pulzacija u trbuhu. Kod pažljivog pregleda pacijenta palpacijom trbuha, često se može otkriti široko područje u kojem se osjeti pulzacija trbušne aorte, nad njom se može čuti i šum, no čak se i vrlo velike aneurizme teško mogu otkriti fizikalnim pregledom. Aneurizme koje se brzo povećavaju i koje prijete rupturom često su bolno osjetljive, no često mogu i rupturirati bez prethodnih simptoma. Aneurizma torakalne (prsne) aorte očituju se često dubokom difuznom (raspršenom) boli u prsnom košu, disfagiju (otežano gutanje), promuklost, hemoptizu (iskašljavanje krvi), te suhi kašalj.
Dijagnostička obrada
Pregled ultrazvukom (UZV) je najučinkovitija pretraga i često se može jasno odrediti veličina i proširenost aneurizme. Veličina i karakteristike aneurizme mogu se definirati i CT-om (kompjutorska tomografija), posebno ako se primjeni intravenski kontrast. Abdominalnom aortografijom može se odrediti veličina aneurizme i prikazati zahvaćenost drugih velikih krvnih žila. Aortografija je potrebna i opravdana kada se sumnja na proširenje aneurizme iznad bubrežnih arterija. Većina bolesnika s aneurizmom trbušne aorte ima generaliziranu arteriosklerozu, pa je stoga prije operacije potrebno provjeriti kardiovaskularni status pacijenta.
Prognoza/liječenje
Tijek bolesti ovisi o veličini aneurizme; ruptura rijetko nastaje ako je širina aneurizme manja od 5 cm, no učestalost se značajno povećava ako je širina aneurizme veća od 6 cm. Kod svih takvih aneurizmi se stoga preporučuje kirurški zahvat, osim ako nema kontraindikacija za operaciju. Korekcija se sastoji u zamjeni dijela krvožilne stijenke zahvaćene aneurizmom sa sintetskim umetkom. Na rupturu (puknuće) trbušne aneurizme aorte može se posumnjati kod pojave jake boli u donjem dijelu trbuha i leđima. Ovisno o jačini krvarenja, mogu uslijediti hipovolemijski šok (šok uslijed gubitka krvi), te smrt. Ruptura ili prijeteća ruptura stoga se ubrajaju u hitna kirurška stanja. Rizik kod operacije rupturirane aneurizme je oko 50%, a ako dođe do zatajivanja bubrega nakon operacije, prognoza je izrazito loša.
II.
Aneurizma je ograničeno ili difuzno proširenje (dilatacija) krvne žile. Većina aneurizmi su prave aneurizme što znači da imaju sve slojeve arterijske stijenke (intimu, mediju i adventiciju). Kriterij za razvoj aneurizme je proširenje lumena za više od 50%. Prema uzroku aneurizme mogu biti prirođene i stečene. Stečene aneurizme nastaju kao posljedica procesa koji oslabljuje stijenku arterije kao što su ateroskleroza, upala arterijske stijenke, bakterijska ili gljivična infekcija te trauma. Klinička slika ovisi o veličini aneurizme i njenoj lokalizaciji. Kod velikih anurizmi kao što je aneurizma abdominalne aorte često se pipa tvorba koja pulsira sa sistoličkim šumom. Komplikacije aneurizme su ruptura, začepljenje krvnim ugruškom (tromboza), embolija te pritisak na okolne strukture. Liječenje je kirurško.
Izvor: plivazdravlje.hr, cardionet.hr