vulvitis

vulvitis, Upala stidnice (vulve).

vulva

vulva, Stidnica.

vrućica

vrućica, Povišena tjelesna temperatura.

volonter

volonter, Dragovoljac koji radi besplatno.

vlakna

vlakna, Tanka, končasta struktura tkiva organa.

vitium

vitium, Anomalija, mana.

virus

virus, Uzročnik neke zarazne bolesti.

virilis

virilis, Muški. Karakterističan za muški spol.

virginitas

virginitas, Djevičanstvo.

vijabilan

vijabilan, Sposoban za život.

vibroterapija

vibroterapija, Terapija vibracijama.

vesica

vesica, Mjehur, vrećica. Npr. mokraćni mjehur, žučna vrećica.

verukoza

verukoza, Postojanje većeg broja bradavica.

ventrikulopunkcija

ventrikulopunkcija, Punkcija moždanih komora.

ventrikulografija

ventrikulografija, Radiografija mozga.

ventrikula

ventrikula, Jedna moždana komora. Jedna od dvije srčane komore.

ventrikul

ventrikul, Srčana komora, srčana klijetka.

ventralis

ventralis, Trbušni.

venozan

venozan, Koji se odnosi na vene.

venom

venom, Toksin (otrov) kojeg luči životinja.

venerologija

venerologija, Grana medicine koja se bavi spolnim bolestima.

venerične bolesti

venerične bolesti, Spolne bolesti.

veneričan

veneričan, Koji se prenosi spolnim putem.

venepunkcija

venepunkcija, Puštanje krvi iz žile.

venenum

venenum, Otrov.

vena

vena, Krvna žila.

velum

velum, Ovojnica nad nekom šupljinom.

vegetarijanac

vegetarijanac, Osoba koja u prehrani ne upotrebljava meso.

vazokonstriktori

vazokonstriktori, Sredstva koja sužavaju krvne žile.

vazokonstrikcija

vazokonstrikcija, Zatvaranje ili sužavanje (suženje) krvnih žila.

vibices

vibices, Trakasto kožno krvarenje.

vesicula

vesicula, vezikula, mjehurić.

visus

visus, Vid.

vitreus

vitreus, Staklast.

vulnus

vulnus, Rana.

vomitus

vomitus, Povraćanje.

vox

vox, Glas.

vita

vita, Život.

vazodilatatori

vazodilatatori, Sredstva koja proširuju krvne žile.

vazodilatacija

vazodilatacija, Širenje krvnih žila. Proširenje krvne žile.

varix

varix, Ograničeno proširenje vene.

vakum

vakum, (vacuum, vakuum), Prostor bez plina i zraka. Zrakoprazni prostor.

vakcinacija

vakcinacija, Cijepljenje.

vakcina

vakcina, Cjepivo.

vagotonija

vagotonija, Pretjerana nadraženost vagusa.

vagotomija

vagotomija, Operativni zahvat presijecanja oba vagusa.

vaginoskopija

vaginoskopija, Metoda promatranja promjena na vagini uz pomoć optičkog instrumenta.

vaginitis

vaginitis, Upala vagine.

vaginalni

vaginalni, Koji se odnosi na vaginu. V. vagina.

vagina

vagina, Rodnica, mišićni kanal između maternice i stidnice.

vratno rebro

vratno rebro, Prirođena anomalija, rudimentalno rebro koje izlazi iz 7. vratnog kralješka.

vazografija

vazografija, Rendgensko snimanje krvnih žila.

variola

variola, Velike boginje. Akutna, zarazna, virusna bolest.

verruca

verruca, Veruka. Bradavica.

vrijeme poluraspada

vrijeme poluraspada, Vrijeme potrebno da koncentracija lijeka padne na polovicu vršne razine. Važno je zbog određivanja sheme doziranja lijekova.

vitalni centri

vitalni centri, Autonomni centri koji upravljaju funkcijama neophodnim za održavanje života, a neovisne su o voljnoj kontoli: dišni i vazomotorni centar u produženoj moždini.

virilizacija

virilizacija, Klinički izraz suviška androgenih (muških spolnih hormona) u žena. Pojava muških odlika kod žena, uslijed viška muških spolnih hormona.

vaginizam

vaginizam, Preosjetljivost vaginalne sluznice. Neurotska pojava koja se javlja pri spolnom odnosu. Karakterizira je grč mišića dna male zdjelice i ulaza u rodnicu, a u težim slučajima i mišića unutarnje strane bedra.

vlasište

vlasište, Dio glave koji pokriva kosa.

video EEG

video EEG, Dugotrajni EEG u kojem je video zapis kombiniran s EEG zapisom.

vertigo

vertigo, Vrtoglavica.

varikokela

varikokela, Proširenje vena koje sa nalaze u okolici testisa. Varikozno proširen, vijugav, izduljen krvožilni splet pleksusa pampiniformisa u mošnji. Javlja se između 15. i 20. godine i najčešće je idiopatski tj. bez poznatog uzroka i popratnih bolesti. Češća je na lijevom testisu. Klinički se u stojećem položaju vide u mošnji varikozno proširene vene, a pri opipu mošnja je nalik na vreću punu zmija. U većine osoba liječenje nije potrebno.

vazektomija

vazektomija, Kirurški zahvat odstranjivanja ili podvezivanja sjemenovoda.

vaskularizacija

vaskularizacija, Stvaranje novih krvnih žila.

vaskularni

vaskularni, Pridjev koji označava da se pojam odnosi na krvne žile. Na primjer, cerebrovaskularna bolest (bolest krvnih žila mozga), kardiovaskularni sustav (sustav srca i krvnih žila), renovaskularna hipertenzija (povišeni tlak zbog bolesti krvnih žila bubrega).

vrtoglavica

vrtoglavica, Vertigo.

viscera

viscera, Zajednički naziv za sve velike unutarnje organe.

vezivno tkivo

vezivno tkivo, Vlaknasto tkivo u tijelu.

vezikoureteralni refluks

vezikoureteralni refluks, Poremećaj koji se očituje tako što mokraća teče iz mokraćnog mjehura natrag u mokraćovod i u bubrežni kanalni sustav.

vazovagalni napadaj

vazovagalni napadaj, Karakteriziran lupanjem i preskakanjem srca (palpitacijom), zaduhom, suženjem krvnih žila, omaglicom i općom slabosti te gubitkom svijesti. Ti su simptomi manifestacija autonomnog vegetativnog poremećaja, najčešće uzrokovanog tjeskobom (anksioznošću). V. anksioznost.

vas deferens

vas deferens, Sjemenovod.

vacuolaris

vacuolaris, Šupljikav, s vacuolima.

vacuola

vacuola, vakuola, prostor s tekućim sadržajem ograničen plazmatičnom ovojnicom.

valvulotomija

valvulotomija, Razdvajanje sraslih valvula kirurškim putem. V. zalistak.

valvuloplastika

valvuloplastika, Kirurški zahvat vraćanja normalnog oblika i funkcije oštećenih valvula. V. zalistak.

valvulitis

valvulitis, Upala valvule. V. zalistak.

valvularis

valvularis, Koji se odnosi na valvule. V. zalistak.

valvula

valvula, v. zalistak.

virusni artritis

virusni artritis, Upala zgloba uzrokovana virusom. Obično se javlja u sklopu zaraznih bolesti koje uzrokuju virusi kao što su rubeola, zaušnjaci, infektivna mononukleoza, varičele, hepatitis B, infekcije arbovirusima i adenovirusima. Virusni artritis načelno ne dovodi do trajnih oštećenja zglobova. Liječi se simptomatski analgeticima i nesteroidnim antireumaticima.

virusni hepatitis

virusni hepatitis, Zarazna bolest koja oštećuje jetru. U reumatologiji je značajna zato što se hepatitis uzrokovan virusom tipa B ili C (HBV, HCV) često otkriva u bolesnika s vaskulitisom, posebice u onih s nodoznim poliarteritisom. Velika učestalost navodi na pretpostavku da su imunokompleksi nastali za vrijeme imunološke reakcije na virus hepatitisa odgovorni za autoimuno oštećenje stijenke krvnih žila - vaskulitis, odnosno za posljedično oštećenje tkiva. V. hepatitis.

vitamini

vitamini, Opći naziv za materije koje su neophodne za normalno funkcioniranje organizma. Organski spojevi, djelotvorni u vrlo malim količinama, potrebni za normalno odvijanje mnogih metaboličkih procesa u organizmu. Čovjek ih, uz neke iznimke ne može sam sintetizirati pa ih mora primati hranom.

vitiligo

vitiligo, Gubitak kožnog pigmenta. Očituje se bijelim mrljama po koži.

vertex

vertex, Tjeme.

vertebralan

vertebralan, Koji se odnosi na kralježnicu.

vertebra

vertebra, Latinski termin za kralježak. Ponekad se izraz vertebra koristi kao sinonim za cijelu kralježnicu (lat. columna vertebralis, hrv. - kralježnica).

varicella

varicella, v. vodene kozice
Grupa: Dječje bolesti
Drugi naziv: Vodene kozice, Varičela
Varicella, varičela, ovčje boginje, akutna virusna bolest iz grupe osipnih groznica.
Kapljična infekcija djece. Početak bolesti je često neprimjetan, sve do izbijanja vezikuloznog osipa. Već sutradan vezikule se smežuraju i prelaze u kraste bez zagnojavanja (za razliku od variole). Vezikule izbijaju u 2-3 navrata, pa se istovremeno vidi više stadija osipa („polimorfni osip"). Raspored osipa je centripetalan (za razliku od variole). Prognoza je dobra. Encefalitis je kao komplikacija dosta rijedak.
Ključne riječi: kamfor | herpes zoster | osip | mentol | koža | hipermangan | Aciklovir | fenol | vodene kozice | infekcija | virus | Varičela zoster | vrućica | kraste | varičela | antihistaminici | virusi |

vaskularna demencija

vaskularna demencija, podrazumijeva različite cerebrovaskularne bolesti koje uništavaju moždano tkivo i time oštećuju funkciju mozga.
Vaskularna demencija najčešće se razvija kao posljedica oštećenja mozga većim ili manjim infarktima po čemu je i dobila naziv - multiinfarktna demencija. Najčešće se javlja u muškaraca i to uglavnom nakon 70-te godine.
Najčešći uzrok moždanih infarkta je ateroskleroza koja uzrokuje suženje odnosno začepljenje krvnih žila. Visoki krvni tlak, dijabetes, pušenje te životna dob su glavni faktori rizika za razvoj ove bolesti.
Simptomi
Simptomi vaskularne demencije često su slični simptomima Alzheimerove bolesti te je često teško razlikovati te dvije bolesti.
Simptomi uključuju:
- Poremećaji pamćenja.
- Smetnje orijentacije u vremenu i prostoru.
- Nesposobnost učenja i pamćenja novih informacija.
- Česte promjene raspoloženja.
- Teškoće u obavljanju svakodnevnih aktivnosti.
- Promjene u ponašanju i karakteru, iako je osobnost osobe često dugo održana.
- Smetnje spavanja.
- Potištenost, tjeskoba, strah.
- Mijenja se karakter, osobe postaju tvrdoglavije, škrte.
- Gubitak motivacije i inicijative.
- Teškoće u pisanju, čitanju i govoru.
- Osiromašenje govora, ponavljanje istih riječi.
- Stereotipni pokreti i riječi.
- Neprepoznavanje okoline.
- Psihomotorna uznemirenost.
Dijagnostika
Dijagnoza vaskularne demencije osniva se na temelju prisutnih simptoma, kliničkog pregleda i mini metal testa - testa kojim je moguće tijekom desetak minuta dobiti osnovne podatke o orijentaciji bolesnika u vremenu i prostoru, zapamćivanje osnovnih pojmova, sposobnosti osnovnih računskih operacija, pisanja te čitanja.
U dijagnozi vaskularne demencije pomoći će neuroimaging metode - moderne metode slikovnog prikaza mozga kao što su kompjuterizirana tomografija (CT) i magnetna rezonanca (MRI) koje će ukazati na degenerativne promjene u mozgu.
S obzirom da su simptomi vaskularne i Alzheimerove demencije vrlo slični, ponekad je teško razgraničiti ove dvije bolesti. U diferencijalnoj dijagnozi vaskularna demencija je češće povezana s muškim spolom, ranijim nastupom bolesti (prije 75. godine), prijašnjim moždanim udarom, visokim krvnim lakom te dijabetesom. Također za razliku od Alzheimerove demencije, u vaskularnoj demenciji je češći nagli početak bolesti i razvoj simptoma.
Liječenje
Progresiju bolesti moguće je zaustaviti ili usporiti prvenstveno djelovanjem na faktore rizika odnosno kontrolom krvnog tlaka, regulacijom šećera u krvi, smanjenjem tjelesne težine, bavljenjem tjelesne aktivnosti te prestankom pušenja.
Za sada ne postoji dovoljno učinkoviti lijek za liječenje vaskularne demencije. Naime, živčane stanice koje su propale uslijed moždanog udara ili smanjenog protoka kroz mozak ne mogu se regenerirati. Lijekovi koji se koriste u liječenju vaskularne demencije djeluju na ublažavanje simptoma bolesti (sedativi) te povećanje moždanog protoka (ginko, ginkgo).
Osim farmakoterapijskih mjera, važno je uključiti bolesnika u različite hobije te aktivnosti koje "vježbaju mozak" kao što su čitanje, rješavanje križaljki, igranje društvenih igara itd. Potrebno je naglasiti da je tjelesna i duševna aktivnost koja se proteže kroz cijeli život najvažnija mjera u prevenciji demencije.

vodene kozice

vodene kozice, Varičela je vrlo zarazna, obično blaga osipna dječja bolest uzrokovana virusom varičele - zostera. Isti virus uzrokuje herpes zoster (bolest koju karakterizira ograničeni osip određenoga dijela tijela /tzv. dermatom/ koju prate bolovi ili osjećaj žarenja i pečenja na zahvaćenom području).
Grupa: Dječje bolesti
Drugi naziv: Varičela, Varicella
Uzroci, incidencija i rizični faktori
Varičela je zarazna bolest koju karakterizira svrbež (pruritus) i osip na koži (mjehurići ispunjeni tekućinom) koji pucaju i pretvaraju se u kraste. Dan prije nego se pojavi osip, bolesnik može imati blagu vrućicu i osjećati malaksalost. Osip počinje sa svega nekoliko malih crvenih točkica (papula) koje se ubrzo napune tekućinom stvarajući male mjehuriće (vesicule). Mjehurići se pojave u skupinama, najprije na trupu, a onda se šire na ekstremitete, lice i vlasište u roku od dva do četiri dana. Osip se može pojaviti i u ustima te na drugim unutarnjim dijelovima tijela. Mjehurić se raspukne i pretvori u svjetlosmeđu krastu koja s vremenom potamni i postane tamnosmeđa dok na kraju ne otpadne, obično u roku dva tjedna od početka bolesti. Rijetko kad ostanu ožiljci od vodenih kozica, ali kada se to dogodi onda su to najčešće ožiljci oko očiju koji izgledaju poput malih udubljenja. Mjehurići se mogu inficirati, obično od češanja. Najčešće se inficiraju bakterijom stafilokokom. Ozbiljnije sekundarne infekcije mogu zahtijevati hospitalizaciju. Varičela se širi s jedne osobe na drugu kapljičnom infekcijom ili kontaktom s tekućinom iz mjehurića. Osoba koja ima ovu bolest može zaraziti druge u razdoblju od dva dana prije pojavljivanja osipa do šest dana nakon pojavljivanja prvih mjehurića, ili čak dok se svi mjehurići ne pretvore u kraste. Inkubacija traje od 10 do 21 dana. Većina djece zarazi se virusom do svoje desete godine. Kad se ova bolest jednom preboli, obično se stekne doživotni imunitet protiv ponovne zaraze. Nažalost, osoba koja je imala vodene kozice može kasnije tijekom života dobiti herpes zoster.
Simptomi
• bolovi i temperatura (dan prije osipa)
• osip na prsima, leđima, ramenima, vlasištu i drugim dijelovima tijela
• lezije u ustima, vagini, rektumu, očima ili drugim sluznicama
• osip se nakon nekoliko sati pretvara u vodenaste mjehuriće
• nakon dva do četiri dana mjehurić pukne i stvore se kraste
• kraste s vremenom postaju sve tamnije
• kraste otpadnu u roku od 9 do 13 dana
• svrbež može biti i vrlo jak
Obilježja bolesti i pretrage
Pojavljivanje karakterističnog osipa dovoljno je za dijagnozu.
Liječenje
Opće metode ublaživanja svrbeža koji nastaje zbog osipa uključuju kupku u mlakoj vodi u koju se doda nekoliko zrnaca hipermangana (kalijeva permanganata) da otopina bude blijedo ružičasta. Hipermangan možete nabaviti u ljekarni. Pripravci s lokalnim djelovanjem koji se mogu kupiti bez recepta u ljekarni, antihistaminici, ili drugi losioni koji sadrže kamfor, mentol ili fenol također mogu pomoći. Nanose se u malim količinama samo na zahvaćena mjesta. Nokte treba podrezati kako bi se spriječilo stvaranje ogrebotina zbog češanja, koje se naknadno mogu inficirati. Djetetu možete na ruku staviti laganu pamučnu ili flanelastu rukavicu kako biste spriječili češanje (ruke nipošto ne smijete vezati!). Izbjegavajte upotrebu acetilsalicilne kiseline! Upotreba acetilsalicilne kiseline za vrijeme virusne bolesti, naročito vodenih kozica, povezuje se s rizikom nastanka Reyovog sindroma. Za snižavanje temperature radije koristite paracetamol. Za nesanicu se može prepisati sedativ. Lijek aciklovir dobio je odobrenje američkog FDA-a za liječenje vodenih kozica kod djece nakon druge godine života, ali se on uglavnom koristi kod tinejdžera jer je bolest intenzivnija kod te dobne skupine. Lijek bi trebao ublažiti simptome vodenih kozica, posebice kod starije djece i tinejdžera ako se uzme u roku od 24 sata nakon pojavljivanja osipa. Također se može propisati kod težih slučajeva ili kod pacijenata s imunosupresivnom terapijom. Djeca ne bi smjela ići u školu ili vrtić dok se svi mjehurići ne raspuknu i pretvore u kraste, i dok se ne osjećaju dovoljno dobro da mogu sudjelovati u normalnim aktivnostima.
Prognoza bolesti
Oporavak je odličan u nekompliciranim slučajevima. Rijetka komplikacija vodenih kozica, postinfekcijski encefalitis, ima uglavnom lošu prognozu.
Komplikacije
Ako žena u ranoj trudnoći oboli od varičele, postoji rizik od urođenih mana djeteta (rijetko). U kasnijoj trudnoći najveći je rizik za dijete mjesec dana prije poroda i neposredno nakon poroda. Novorođenčad su pod rizikom od ozbiljne infekcije ako majka nije imuna, tj. nije preboljela vodene kozice. Ovo je jedna od najrizičnijih skupina i trebala bi dobiti varičela-zoster imunoglobulin (VZIG) u tri slučaja:
1. Ako je majka u zadnjih mjesec dana trudnoće bila u kontaktu s varičelama;
2. Ako je majka 5 dana prije poroda razvila kliničku sliku vodenih kozica;
3. Ako je majka 10 dana nakon poroda razvila kliničku sliku vodenih kozica.
Može se pojaviti sekundarna infekcija mjehurića (vesicula) stafilokokom ili streptokokom. Incidencija encefalitisa je manja od 1000:1 i najčešće se pojavljuje u kasnijoj fazi bolesti ili jedan do dva tjedna nakon što su ranice zacijelile. Reyov sindrom, upala pluća, miokarditis i akutni artritis također su moguće komplikacije vodenih kozica. Tijekom oporavka ili kasnije može doći do cerebelarne ataksije koju karakterizira vrlo nestabilan hod.
Odlazak liječniku
Najprije započnite s njegom kod kuće. Ako se kod djeteta koje trenutno ima vodene kozice ili se u protekla dva tjedna oporavilo od te bolesti, pojavi povraćanje ili dijete postane nemirno, uzrujano ili agresivno, odmah otiđite k liječniku. Također otiđite na pregled ako mjehurići izgledaju upaljeno ili sadrže gnoj, te ako se pojavi glavobolja, poremećaj svijesti (stanje slično snu iz kojeg se bolesnik teško budi), preosjetljivost na svjetlo ili ako temperatura ne posustaje.
Prevencija
Varičela-zoster imunoglobulin (VZIG) može ublažiti bolest ili spriječiti njezin nastanak ako se primi u roku od 96 sati nakon izloženosti virusu. VZIG se uglavnom daje osobama visokog rizika jer inače bolest ima dobar ishod. U rizičnu skupinu spadaju osobe koje nisu preboljele vodene kozice, koje primaju kemoterapiju, imaju imunološki poremećaj, AIDS, leukemiju, limfom ili transplantaciju organa, a bile su izložene vodenim kozicama. Vakcina protiv varičele preporuča se između 12 i 18 mjeseci starosti. Kod tinejdžera za koje nije sigurno jesu li preboljeli vodene kozice, može se pretragom krvi utvrditi jesu li podložni bolesti, te ako jesu, treba im dati vakcinu. Vakcina protiv varičele registrirana je u Hrvatskoj.
Izvor: plivazdravlje.hr
Ključne riječi: kamfor | herpes zoster | osip | mentol | koža | hipermangan | Aciklovir | fenol | vodene kozice | infekcija | virus | Varičela zoster | vrućica | kraste | varičela | antihistaminici | virusi |

varikozne vene

varikozne vene, Izdužene, proširene i vijugave površne vene čiji zalisci priođeno nedostaju ili postanu insuficijentni. Najčešće nastaju na nogama.
Vidljivo proširene i vijugave vene na površini kože koje su popraćene oteklinom potkoljenica i gležnjeva, osjećajem napetosti i prepunjenosti u nogama te pigmentiranim promjenama kože. Uglavnom zahvaća žene od 30. do 70.godina. Primarne varikozne vene su posljedica prirođene slabosti vezivnog tkiva i takve osobe često imaju i druge znakove slabosti veziva kao što su hemoroidi, trbušna kila te spuštena stopala. Pojavi primarnih varikoziteta pogoduju stanja povišenog venskog tlaka (dugotrajno stajanje, trudnoća, debljina, ascites) te uzimanje oralnih kontraceptiva. Sekundarne varikozne vene posljedica su zastoja krvi u sustavu dubokih vena, pri čemu dolazi do povišenja venskog tlaka koji se retrogradno prenosi na sustav površinskih vena. Povišeni tlak dovodi do razmicanja valvula (zalistaka) koji inače usmjeravaju protok krvi u jednom smjeru i ne dopuštaju njeno vraćanje, te nastaje zastoj krvi i širenje vena odnosno pojave varikoziteta.

vaskulitis

vaskulitis, Upalni proces arterije s oštećenjem stijenke krvne žile. Upala krvnih žila, odnosno upala u stijenci krvne žile. Javlja se uz infekciju ili nakon nje (najčešće streptokokom ili virusom hepatitisa B i C) te uz nazočnost tumora u tijelu (obično u starijih osoba). Vaskulitis u većini slučajeva predstavlja autoimuno oštećenje krvnih žila nakon taloženja imunih kompleksa u stijenci krvnih žila. Zbog imunokompleksa razvija se upalni proces, a zbog upalnog procesa razvija se i oteklina stijenke žile (edem) što pak uzrokuje sužavanje unutarnjeg promjera krvne žile. Posljedica suženja promjera jest slabija opskrba krvlju određenih dijelova tijela koji su opskrbljivani upalom zahvaćenom žilom.
Klinička su očitovanja bolesti vrlo raznolika - to mogu biti nekrotične (gangrenozne) promjene na vršcima prstiju ruku i nogu, rane i kraste po koži zbog odumiranja tkiva, pogoršanje funkcije bubrega i patološki nalaz u mokraći, iskašljavanje krvi zbog zahvaćanja pluća, glavobolje i moždana kap u slučaju vaskulitisa središnjeg živčanog sustava, zglobobolje. Praktično su svi oblici sustavnog vaskulitisa povezani s općim nespecifičnim tegobama - umorom, gubitkom težine, vrućicom, zgloboboljama. Potrebna je detaljna dijagnostička obrada da bi se ustanovilo o kojem je obliku vaskulitisa riječ. Neki oblici vaskulitisa uzrokuju trajna oštećenja pa i smrt.
Na vrijeme dijagnosticirana bolest lakše se liječi i ostavlja manje posljedice po zdravlje oboljelog. U liječenju se rabe glukokortikoidi te imunosupresivi (ciklofosfamid, azatioprin, metotreksat).

vertebrogen

vertebrogen, Pridjev koji iznačava da je neka pojava uzrokovana promjenom na kralježnici (vertebrogena bol – bol uzrokovana promjenom kralježnice).

vertebrogena glavobolja

vertebrogena glavobolja, Glavobolja uzrokovana promjenama na kralježnici (obično vratnoj). Obično je povezana s nekim određenim položajem tijela pa nije stalno prisutna nego se pojavljuje kao povremena bol. No, u nekim je slučajevima manje više stalna. Liječi se lijekovima ili koji puta kirurški ako je potrebno osloboditi živac pritiska koštanim fragmentom.

vertebrogram

vertebrogram, Nativna rentgenska slika kralježnice u anterioposteriornom ili postraničnom smjeru. Analizira se osovina kralješnice, fiziološki i eventualni patološki zavoji te pojedini kralješci.
Izvor: cardionet.hr