automatizmi

automatizmi, Radnje koje ljudi čine tijekom epileptičkog napadaja u stanju smanjene svijesti (primjerice često kidaju odijeću).

aura

aura, Kratko upozorenje da će doći do generaliziranog napadaja. Aura se javlja kao jednostavni parcijalni epileptički napadaj koji uzrokuje različite senzorne, motorne ili psihičke fenomene.

absans

absans, Petit mal epileptički napadaj koji se tipično javlja u djece, a karakterističan je po tome da u tijeku napadaja dijete gubi svijest i bulji u jednu točku. Napad traje nekoliko sekundi.

apsans

apsans, Tipovi epileptičkih napadaja najčešćih u djece, kratkotrajni gubitak svijesti (odsutnost), a mogući su i trzaji lica i izokretanje očiju. Najčešće se javljaju kod djece.

elektroneurografija

elektroneurografija, (ENG), Elektrodijagnostička metoda, mjerenje provodljivosti živca pomoću umjetnih podražaja. Najčešće se primjenjuje u dijagnostici bolesti i oštećenja korijena spinalnih živaca ili perifernog živca, kao i oštećenja živčano-mišićnog spoja odnosno slučajeva kompresije ili ozljede živca pri čemu je provodljivost živca usporena ili prekinuta. Pomicanjem elektrode duž živca moguće je točno lokalizirati mjesto oštećenja živca.

elektromiografija

elektromiografija (EMG), Elektrodijagnostička (elektrofiziološka dijagnostička) metoda ispitivanja normalne i poremećene električne aktivnosti mišića. Mjeri se izvanstanična aktivnost skeletnih mišića tijekom mirovanja, voljne aktivnosti i električnog podraživanja. Obično se kombinira s elektroneurografijom. Primjenjuje se u dijagnostici oštećenja perifernog motornog neurona i u bolestima mišića (pareze, miopatije, mišićne distrofije).
Izvor: cardionet.hr

elektromioneurografija

elektromioneurografija (skr. EMNG), elektrodijagnostička pretraga koja se koristi u dijagnostici bolesti živaca i mišiuća. Pretraga se radi pomoću iglenih ili površinskih elektroda i uređaja za pojačavanje, prijenos i bilježenje signala.

fotosenzitivna epilepsija

fotosenzitivna epilepsija, Oblik epilepsije kada su napadaji uzrokovani bljeskanjem svjetla.

generalizirani napadaji

generalizirani napadaji, Napadaji koji su izazvani električkim izbijanjima po cijelom mozgu.

lumbalna punkcija

lumbalna punkcija, Metoda koja se izvodi uvođenjem igle u spinalni subarahnoidini prostor između 3.i 4. ili 4. i 5. slabinskog kralješka. Izvodi se u sjedećem ili ležećem položaju bolesnika. Pri punkciji moraju biti poduzete sve mjere asepse. Glavne indikacije za lumbalnu punkciju su: sumnja na subarahnoidno krvarenje, upalna bolest središnjeg živčanog sustava (meningitis) te sumnja na demijelinizirajuće bolesti mozga i kralježnične moždine. Također lumbalnom punkcijom moguća je i aplikacija lijekova tzv. intratekalna aplikacija lijekova koji slabo prolaze krvno-moždanu barijeru.
Izvor: cardionet.hr

myasthenia gravis

myasthenia gravis, miastenija gravis, oboljenje mjesta na kome se motorni živac završava u mišiću, karakterizirano pojačanom zamorljivošću do potpune prolazne oduzetosti mišića. Mišići, naročito oni inervisani bulbarnim živcima, izjutra su još normalno pokretljivi da bi, kako dan odmiče, bivali sve slabiji, a poneki od njih, oni koji se najčešće upotrebljavaju (pokretači očnih jabučica, podizači očnih kapaka, mekog nepca, govorni mišići) i potpuno oduzeti.
Patološko-fiziološki: misli se da nenormalan višak kolinesteraze isuviše brzo razara acetil-kolin stvoren u završnoj pločici. Nije objašnjeno kakvu ulogu kod miastenije gravis igra uvećan ili perzistentan timus, koji se obično primjećuje kod ovih bolesnika. Žene dvaput češće obolevaju od muškaraca. Sin. m.g. pseudoparalytica, Erb-Goldflamova bolest.
Grupe: Alergijski i imunološki poremećaji, Bolesti živčanog sustava
Mijastenija gravis je bolest koja se očituje slabošću mišića koja se javlja u epizodama, a uzrokovana je gubitkom ili disfunkcijom receptora za acetilkolin, važnog za kontrakciju mišića.
Uzrok
Gubitak ili disfunkcija acetilkolinskih receptora nastaje tako što dolazi do reakcije imunološkog sustava protiv njih i stvaranja protutijela koji ih uništavaju. Mehanizam koji pokreće ovu reakciju je nepoznat. Bolest je češća kod žena, a najčešće se razvije između 20. i 40. godine života, no može se pojaviti u bilo kojoj dobi.
Klinička slika
Najčešći simptomi su ptoza očnog kapka (spušten kapak), dvoslike i mišićna slabost. Simptomi se mijenjaju u intenzitetu tijekom dana, a mogu biti isprovocirani opterećenjem. Često se javlja i dizartrija (otežan govor), disfagija (otežano gutanje), i slabost udova pri krajevima. U 10% bolesnika dolazi do zahvaćenosti i dišnih mišića, pa su tada životno ugroženi (mijastenična kriza).
Dijagnostička obrada
Dijagnoza se postavlja na temelju prisutnih simptoma, a potvrđuje se poboljšanjem nakon primjene edrofonijuma - antikolinesteraznog lijeka (sprječava razgradnju acetilkolina). Dijagnozu potvrđuje i nalaz antitijela na acetilkolinske receptore, EMG - elektromiografija, elektrofiziološki testovi i nalaz seroloških poremećaja.
Liječenje / Prognoza
Liječenje je vrlo teško, a uključuje antikolinesterazne lijekove (piridostigmin), timektomiju (odstranjivanje timusa - prsne žlijezde), kortikosteroide, imunosupresive (lijekove koji suprimiraju imunološki sustav), te plazmaferezu koji mogu utjecati na tijek bolesti u smislu usporavanja napredovanja bolesti.
Izvor: plivazdravlje.hr
Ključne riječi: kortikosteroidi | imunosupresori | miastenia gravis | EMG | elektromiografija | anti-AChr | anemija | mišići | ptoza | okularna paraliza | pareza |

neurinom

neurinom, Tumor građen od živčanih stanica (neurona). Najčešće je riječ o tumorima benigne naravi, tj. tumorima koji ne metastaziraju u druge drijelove tijela. No, neurinomi često izazivaju tegobe zbog svog smještaja. Relativno je čest neurinom slušnog živca koji uz smetnje sluha izaziva vrtoglavice, povraćanja i porast tlaka unutar lubanje zbog pritiska na okolne strukture.

neuropatija

neuropatija, Oštećenje perifernog živca raznim uzrocima. Bilo koji oblik poremećaja živca bez pobliže oznake o naravi poremećaja. Neuropatija može biti nasljedna (hereditarna), prirođena (kongenitalna), upalna (inflamatorna), uzrokovana nekim poremećajem metabolizma (metabolička) ili pak infekcijom (infektivna). Mononeuropatija označava zahvaćanje jednog živca patološkim procesom, dok se zahvaćanje više perifernih živaca naziva polineuropatijom. Zahvaćanje živaca koji prenose osjetilne informacije (iz kože i tijela u središnji živčani sustav) naziva se senzorna neuropatija, a zahvaćanje onih koji prenose motoričke impulse (od mozga u mišiće) motorička neuropatija.

neuropatski zglobovi

neuropatski zglobovi, Poznati i kao Charcotovi zglobovi. Zglobovi koje obilježava destrukcija zglobnih površina koja je povezana s prethodnim gubitkom osjeta bola. Ovaj se poremećaj susreće najčešće u bolesnika sa šećernom bolešću, tabes dorzalisom, nekim nasljednim senzoričkim neuropatijama ili pak ozljedama leđne moždine i perifernih živaca. Najčešće je zahvaćen jedan zglob, no može biti nekoliko zglobova istodobno zahvaćeno. Zahvaćeni je zglob u akutnoj fazi otečen, topao, crven i osjetljiv. U kroničnoj fazi zglobovi mogu ponavljano oticati, postupno postaju nestabilni i poprimaju groteskne oblike. U zahvaćenim je zglobovima moguće izvesti abnormalne pokrete (koji su inače nemogući) praktično bezbolno. Najčešće se bolest dodatno komplicira pojavom prijeloma, upala i infekcija, krvarenjima u zglob. Dijagnoza se postavlja fizikalnim pregledom, radiogramima te otkrivanjem bolesti u podlozi poremećaja. Liječi se mirovanjem u akutnoj fazi, a u kroničnoj se fazi nastoji stabilizirati zglob (udlagama, operativno ili pak ukočenjem).

nistagmus

nistagmus, Pojava nekontroliranih, nenamjernih titrajućih kretnji očiju u jednom smjeru i natrag. Ritmično trzanje očnim jabučicama koje nije pod kontrolom volje. Može biti horizontalan, vertikalan, rotatoran ili miješani, usmjeren prema gore ili dolje. Obično je simetričan na oba oka. Većina nistagmusa je fazička, odnosno imaju brzu komponentu u jednom i sporu u suprotnom smjeru. Pravac nistagmusa se uvijek određuje prema brzoj komponenti. Izuzetak je pendularni nistagmus koji nema brzu i sporu fazu, već oba traju podjednake amplitude i smjera prema svakoj strani od središta. Nistagmus može također biti i fiziološki kada je očna jabučica u krajnjem lateralnom položaju (pri pogledu krajnje lijevo ili krajnje desno), a može biti i posljedica bolesti vestibularnog sustava, oštećenja moždanog debla, oštećenja malog mozga ili slabosti očnih mišića (miastenija gravis, neuropatija ili miopatija očnih mišića).

šiljak

šiljak, Poseban oblik vala u EEG-u, tipičan za epilepsiju.

ventrikulopunkcija

ventrikulopunkcija, Punkcija moždanih komora.

živčani centri

živčani centri, Dijelovi središnjeg živčanog sustava u kojima se integriraju impulsi iz drugih dijelova živčanog sustava kao i iz čitavog organizma. Izlazni signali iz tih centara upravljaju različitim svjesnim i vegetativnim funkcijama.