vaskularna demencija

vaskularna demencija, podrazumijeva različite cerebrovaskularne bolesti koje uništavaju moždano tkivo i time oštećuju funkciju mozga.
Vaskularna demencija najčešće se razvija kao posljedica oštećenja mozga većim ili manjim infarktima po čemu je i dobila naziv - multiinfarktna demencija. Najčešće se javlja u muškaraca i to uglavnom nakon 70-te godine.
Najčešći uzrok moždanih infarkta je ateroskleroza koja uzrokuje suženje odnosno začepljenje krvnih žila. Visoki krvni tlak, dijabetes, pušenje te životna dob su glavni faktori rizika za razvoj ove bolesti.
Simptomi
Simptomi vaskularne demencije često su slični simptomima Alzheimerove bolesti te je često teško razlikovati te dvije bolesti.
Simptomi uključuju:
- Poremećaji pamćenja.
- Smetnje orijentacije u vremenu i prostoru.
- Nesposobnost učenja i pamćenja novih informacija.
- Česte promjene raspoloženja.
- Teškoće u obavljanju svakodnevnih aktivnosti.
- Promjene u ponašanju i karakteru, iako je osobnost osobe često dugo održana.
- Smetnje spavanja.
- Potištenost, tjeskoba, strah.
- Mijenja se karakter, osobe postaju tvrdoglavije, škrte.
- Gubitak motivacije i inicijative.
- Teškoće u pisanju, čitanju i govoru.
- Osiromašenje govora, ponavljanje istih riječi.
- Stereotipni pokreti i riječi.
- Neprepoznavanje okoline.
- Psihomotorna uznemirenost.
Dijagnostika
Dijagnoza vaskularne demencije osniva se na temelju prisutnih simptoma, kliničkog pregleda i mini metal testa - testa kojim je moguće tijekom desetak minuta dobiti osnovne podatke o orijentaciji bolesnika u vremenu i prostoru, zapamćivanje osnovnih pojmova, sposobnosti osnovnih računskih operacija, pisanja te čitanja.
U dijagnozi vaskularne demencije pomoći će neuroimaging metode - moderne metode slikovnog prikaza mozga kao što su kompjuterizirana tomografija (CT) i magnetna rezonanca (MRI) koje će ukazati na degenerativne promjene u mozgu.
S obzirom da su simptomi vaskularne i Alzheimerove demencije vrlo slični, ponekad je teško razgraničiti ove dvije bolesti. U diferencijalnoj dijagnozi vaskularna demencija je češće povezana s muškim spolom, ranijim nastupom bolesti (prije 75. godine), prijašnjim moždanim udarom, visokim krvnim lakom te dijabetesom. Također za razliku od Alzheimerove demencije, u vaskularnoj demenciji je češći nagli početak bolesti i razvoj simptoma.
Liječenje
Progresiju bolesti moguće je zaustaviti ili usporiti prvenstveno djelovanjem na faktore rizika odnosno kontrolom krvnog tlaka, regulacijom šećera u krvi, smanjenjem tjelesne težine, bavljenjem tjelesne aktivnosti te prestankom pušenja.
Za sada ne postoji dovoljno učinkoviti lijek za liječenje vaskularne demencije. Naime, živčane stanice koje su propale uslijed moždanog udara ili smanjenog protoka kroz mozak ne mogu se regenerirati. Lijekovi koji se koriste u liječenju vaskularne demencije djeluju na ublažavanje simptoma bolesti (sedativi) te povećanje moždanog protoka (ginko, ginkgo).
Osim farmakoterapijskih mjera, važno je uključiti bolesnika u različite hobije te aktivnosti koje "vježbaju mozak" kao što su čitanje, rješavanje križaljki, igranje društvenih igara itd. Potrebno je naglasiti da je tjelesna i duševna aktivnost koja se proteže kroz cijeli život najvažnija mjera u prevenciji demencije.

Iz Čitanke o Zdravlju

Kvalitetan život

Gdje razum vlada, tijelo ne strada.

Zdravlje

Bez zdravlja nema bogatstva.

I lijek gorak, kad pomaže, uvijek je sladak.

Najteže je neznanje, koje ubija zdravlje.

Bolesnom su teški i dušeci meki.

Mentalno zdravlje

Od dobre volje nema ništa bolje.

Smijeh je najbolji lijek.

Odgovornost za zdravlje

Naše zdravlje je u našim rukama.

Lakše je spriječiti nego liječiti.

Svako utroši više na liječenje, nego na čuvanje zdravlja.

Zlo za čovjeka, kad od drugog zdravlje čeka.

Ruke nečiste – bolesti čiste.

Ne pi vina, ne puši duvana, ne pij vode sa svakog bunara.

Za svaku bolest lijeka ima, kad se lijek na vrijeme uzima.

'Ko bolest krije – lijeka mu nije.

Bolesnik malo jede, ali mnogo troši.

Dom

Gdje je kuća čista, zdravlje blista.

Unapređenje zdravlja

Svaku priliku upotrebi, da se zdravlje unaprijedi.

Sunce i čist zrak su najbolji liječnici.

Gdje se soba provjetrava, tamo su i pluća zdrava.

Ko suncu prozore zatvara, bolesti vrata otvara.

Gdje nema svjetila, ima blijedila.

Hrana

Snaga na usta ulazi.

Zdravlje se cijeni po jačini, a ne po težini.

Ekologija

Pored bare, ljudi brzo stare.

Ko svuda pljuje, kužnim klicama ljude truje.

Zaraze

Mikrobi su nevidljivi, ali njihove posljedice su vidljive.

Tuberkuloza

Narod koji se dobro hrani, od tuberkuloze se brani.

I od nevinog poljupca dobiva se sušica.

Pomoć

Misliš li me mrtvog požaliti, požali me dok sam u životu.

Eugenika

Osnov zdravlju leži u nasljedstvu. Od bolesnog roda nema ni poroda.

Čitanka o Zdravlju (ŠNZ 1930)

Rekli su o zdravlju...

Zdrav čovjek želi puno toga, a bolestan samo jedno: zdravlje.

Tek kad ga izgubi čovjek shvati koliko mu zdravlje vrijedi.

Kada nema zdravlja,
pamet ne znači ništa,
umijeće se ne vidi,
snaga se ne može iskazati,
bogatstvo postaje beskorisno i
inteligencija ne može biti primjenjena.

Medicus curat, natura sanat. - Liječnik liječi, priroda ozdravlja.
(Latinska izreka)

Mens sana in corpore sano. - U zdravom tijelu, zdrav duh.
(Latinska izreka)

Plakala sam što nisam imala cipele dok nisam vidjela čovjeka koji nije imao nogu.
(Helen Keller)

Prema sreći se trebamo odnositi kao prema zdravlju; da uživamo u njoj kad je dobro, da budemo strpljivi kad je loša.
(François de La Rochefoucauld)

Najveća je od svih ludosti – žrtvovati svoje zdravlje, ma šta to bilo; zbog sticanja imovine, zbog napredovanja u službi, zbog učenosti, zbog slave, a da o toj slasti i kratkotrajnim užicima i da ne govorimo. Šta više, zdravlju treba sve podrediti.
(Artur Schopenhauer)

Zdravlje nadmašuje sva izvanjska dobra tako da je zdrav prosjak zaista sretniji od bolesna kralja.
(Artur Schopenhauer)

Doktori se neprekidno trude da nam sačuvaju zdravlje, a kuhari da ga upropaste. Ovi drugi kao da su vještiji u svom poslu.

Ljudi su najbolji kad su najlošijeg zdravlja.
(Engleska poslovica)

Zdravlje bez novca - gotovo je bolest.
(Bugarska poslovica)

MEDLEX - medicinski leksikon

Najčešći upiti