depresija

depresija, lat. Depressio; Stanje povišenog afekta u smislu tuge, praćeno usporenošću mišljenja i pokreta s neodređenim strahom, opadanjem volje i raznim hipohondričnim senzacijama, naročito izraženim izjutra. Može biti endogene (melanholija) ili egzogena, kao reakcija na teške doživljaje. V. melancholia, psyhosis, cyclothymia; d. psychica.
Također je poznata i pod nazivom "klinička depresija", a spada u skupinu poremećaja karakteriziranih kao poremećaji raspoloženja (unipolarni poremećaj). To je teško psiho-fizičko stanje praćeno raznim nuspojavama i popratnim efektima. Depresivno raspoloženje karakterizira povlačenje bolesnika u sebe, potištenost, pad vitalnih dinamizama, nesanica, gubitak apetita, opsjednutost crnim mislima, usporeni misaoni tijek, beznadnost i bespomoćnost.
Podjela
Postoje tri glavne vrste depresije:
- Početna laka depresija
- Srednja prolazna depresija
- Teško depresivno stanje
Simptomi
* promjene raspoloženja tijekom dana. Često je stanje teže jutrom, a raspoloženje se popravlja kako dan napreduje. Ipak, način promjene raspoloženja može biti potpuno obrnut. * poremećen san, često s ustajanjem vrlo rano ujutro, i nemogućnost nastavljanja normalnog sna. To se često događa zbog brojnih misli koje "zuje" kroz glavu. * opće usporavanje misaonog tijeka, ali i govora i tjelesnih kretnji * osjećaj tjeskobe; * manjak energije; * nesposobnost uživanja u stvarima; * manjak koncentracije; * osjećaj zaboravljivosti; * negativne misli o budućnosti; * osjećaj krivice; * okrivljavanje sebe i niska razina samopouzdanja; * osjećaj beznađa; * preokupiranost bolestima; * gubitak apetita kao rezultat gubitka težine; * smanjena želja za seksom.
Epidemiologija
Broj muškaraca kod kojih će se razviti i biti dijagnosticirana depresija tijekom života iznosi 7% do 12% od ukupne muške populacije. Kod žena je taj broj nešto veći i iznosi od 20% do 25%.