leucaemia

leucaemia, leukemija, maligna bolest hematopoeznih organa, koju odlikuje poremećeno razmnožavanje i sazrijevanje krvnih stanica, uglavnom leukocita i njihovih matičnih stanica, u koštanoj srži, limfnim organima, a često i u drugim organima, a skoro uvijek i povećan broj leukocita u perifernoj krvi. Leukemija je najvjerojatnije i u čoveka іzazvana virusima, čije djelovanje pomažu nasljedni (genski) i izvjesni vanjski činioci (ionizirajuća zračenja, kemijski spojevi i dr.). Podijeljena je temeljem trajanja bolesti na akutnu i kroničnu leukemiju, a na osnovi tipa stanica na granulocitnu, limfocitnu i monocitnu;
Leucaemia acuta, klinički oblik leukemije koji naglo počinje i završava se obično smrtno za nekoliko tjedana ili mjeseci. U sasvim početnom stadiju može biti aleukemički oblik, ali uskoro broj bijelih krvnih zrnaca postaje veoma visok. Bijele krvne stanice u perifernoj krvi skoro su isključivo mladi oblici, mijeloblasti i limfoblasti, čije je razlikovanje veoma teško. Pri obdukciji srž kostiju je hiperplastična, preplavljena mladim stanicama bijele krvne loze. Limfne žlijezde, krajnici i slezena su u većine bolesnika umjereno uvećane;
L. lymphocytaria, leukemija nastala umnožavanjem limfocita. Obično je kroničnog toka s uvećanim limfnim žlijezdama u čitavom organizmu, dok je slezena umjereno povećana zbog hiperplazije limfnog tkiva u njoj. Uvećane limfne žlijezde na presjeku liče na riblje meso. Broj bijelih krvnih zrnaca u krvi je nešto ispod 100.000 na l kubni milimetar. U završnom stadiju bolesti nastaje teška anemija pored kaheksije, teška krvarenja u sredižnjem živčanom sustavu često su neposredni uzrok smrti;
L. monocytaria, hiperplazija retikuloendotelnog sistema s uvećanom slezenom, jetrom i limfnim žlijezdama, kao i pojavom velikog broja monocitarnih stanica u krvi. Srž kostiju je u većini slučajeva zahvaćena. Bolest je praćena izraženom sklonošću ka krvarenjima, pojavama ulceracija i nekroza u usnoj šupljini. Bolest vodi smrtnom ishodu zbog krvarenja i infekcija uslijed znatno smanjene otpornosti organizma i anemije. Lezije na koži su češće nego u drugih oblika leukemije;
L. myelogenes, nastaje umnožavanjem granuliranih leukocita u perifernoj krvi i to nezrelih oblika mijelocita i mijeloblasta. Broj leukocita u krvi dostiže visoke brojke i do 500.000, pa i više. Broj trombocita je također povećan, dok se broj crvenih krvnih zrnaca progresivno smanjuje. Glavne promjene u ovom obliku leukemije se odigravaju u srži kostiju koja postaje sivomrka i čvršća. Slezena se enormno uvećava, tamnocrvena je i čvrsta. U građi slezene dominiraju mijelociti, dok je limfatički aparat znatno ili potpuno potisnut;
L. acuta myeloblastica, akutna granulocitna leukemija;
L. acuta promyelocytica, akutna promijelocitna leukemija, u kojoj prornijelociti čine najveći broj leukocita u kostnoj srži i perifernoj krvi;
L. aleukaemica, aleukemijska leukemija, u koje je broj leukocita u perifernoj krvi normalan ili smanjen;
L. basophilica, bazofilna leukemija u koje je broj bazofilnih granulocita povećan u krvi,
blastna L; akutna leukemija u kojoj se uglavnom javljaju nediferecirane, matične stanice.
L. chronica granulocytica, kronična granulocitna leukemija, leukemija u kojoj postoji izražena leukocitoza, hepatosplenomegalija, pozitivan filadelfijski (PhO kromosom i progresivna anemija; uvjetovana je nenormalnim bujanjem stanica granulocitne loze i hematopoeznim organima;
L. chronica lymphocytica, kronična limfocitna leukemija, bolest starijih osoba u koje postoji sistemsko povećanje limfnih žlijezda, često slezene, manje ili više povećan broj leukocita, smanjenje humorskog imuniteta, autoimune bolesti i limfocitna metaplazija koštane srži;
L. chronica myelogenes (myeloidea), v. L. chronica granulocytica;
L. cutis, kožna ispoljavanja leukemije;
L. eosinophilica, eozinofilna leukemija, u koje najveći broj leukocita čine eozinofilni granulociti; može imati akutni tok;
L. haemocytoblastica, v. blastna leukemija;
L. hystiocytica, akutna monoblastna leukemija;
L. leucopenica, v. L. aleukaemica;
L. lymphoidea, v. L. lymphocytica chronica;
limfosarkomskih ćelija L1 vrsta limfosarkoma u kojeg zbog infiltracije koštane srži limfosarkomskim stanicama postoji veliki broj tih stanica u perifernoj krvi;
L. mastocytica, u koje postoji veliki broj tkivnih mastocita u krvi;
L. megakaryocytica, megakariocitna leukemija, v. thrombocythaemia haemorrhagica;
L. micromyeloblastica, u koje, zbog svoje veličine, mijeloblasti liče na limfocite;
L. monocytica, L. acuta monoblastica. Dijeli se na Naegelijev tip u kojeg su stanice slične mijeloblastima, i Schiliingov tip u kojeg stanice liče na monocite; Naegelijeva L., L. monocytica; L. plasplasmocytica, plazmocitna leukemija, u koje postoje pretežno plazmociti u krvi; rijedak evolutivni tok plazmocitoma; Schillingova L, L. monocytica.