reumatoidni artritis

reumatoidni artritis, (a. rheumatöides)
U težim slučajevima ova bolest može dovesti i do invalidnosti pacijenta, ali ako se bolest dijagnosticira na vrijeme i pravilno liječi, onda se rizik od teških posljedica umanjuje.
Uvod
Reumatoidni artritis je kronična, upalna bolest vezivnog tkiva, koja najčešće zahvaća zglobove i nepoznatog je uzroka. Zglobovi koji su najčešće pogođeni ovom bolešću su: šake, ručni zglobovi, ramena, koljena, stopala i gležnjevi. Ova bolest češće zahvaća žene, nego muškarce i javlja se nakon 40-te godine života. Uzrok bolesti je nepoznat, ali postoje sumnje kako bolest može imati genetsku predispoziciju ili može biti uzrokovana nekim infekcijama u organizmu. U težim slučajevima ova bolest može dovesti i do invalidnosti pacijenta, ali ako se bolest dijagnosticira na vrijeme i pravilno liječi, onda se rizik od teških posljedica umanjuje.
Očitovanje
Bolest često počinje neprimjetno, a u nekim slučajevima pacijenti se žale na umor, mršavljenje i osjećaj opće slabosti. Nakon toga dolazi do povremene pojave bolova u zglobovima, a karakteristične su i jutarnje ukočenosti zglobova, koje traju oko 30 minuta i nakon toga se zglobovi opuštaju, te se pacijent može normalno kretati, bez ikakvih poteškoća. Zglobovi pacijenta vremenom postaju sve bolniji i upaljeni, a česta je i pojava otoka, koji najčešće počinju na ručnim zglobovima i zglobovima prstiju, ali se šire i na koljena i gležnjeve.
Još jedna karakteristika simptoma ove bolesti je da zglobovi bivaju simetrično zahvaćeni, tako što će, ako je zahvaćen ručni zglob jedne ruke, bolest često zahvatiti i zglob druge ruke i slično. Otočeni zglobovi su jako bolni, pa čak i samo blagi dodir pacijentu može uzrokovati pojačavanje boli. Zbog izražene boli i pokreti pacijenta su ograničeni, jer svaki pokret može izazvati još jaču bol. Simptomi bolesti se mogu javljati i "na mahove", odnosno smjenjuju se periodi bez otoka i bolova, s periodima akutnih napada, s jakim bolovima, upalama i otokom na zglobovima.
Dijagnoza
Dijagnoza se postavlja na temelju pregleda, anamneze i kliničke slike pacijenta. Uz to je potrebno uraditi i krvne pretrage, te rentgenske snimke zglobova. Krvne pretrage u slučaju prisutnosti reumatoidnog artritisa ukazuju na prisutnost reumatoidnog faktora, ubrzanu sedimentaciju eritrocita i visoke razine CRP-a, dok nalazi radioloških snimanja ovise o stupnju bolesti, pa tako u početnom stupnju rentgenski snimak ne pokazuje nikakve promjene na zglobovima, dok su u naprednom stupnju bolesti promjene vidljive.
Liječenje
Za liječenje reumatoidnog artritisa je neophodna promjena načina života. Pacijentima je potreban odmor, boravak u toploj i suhoj klimi, te uravnotežena prehrana bogata vitaminima i proteinima. Uz to se pacijentima preporučuju i fizikalne terapije, masaže, tjelovježba, prema uputama stručnih osoba i redovita kontrola tjelesne težine. Što se tiče medikamentne terapije koriste se lijekovi za ublažavanje boli (analgetici), dok se za smanjivanje upale koriste nesteroidni antiinflamatorni lijekovi (NSAIL), ali to su lijekovi koji se ne bi trebali uzimati duže od 30-60 dana, jer mogu uzrokovati razne nuspojave. U većini slučajeva liječnici propisuju terapiju antireumaticima, koja je dovoljna za lakše slučajeve bolesti, a kod težih slučajeva često je neophodna terapija NSAIL-om, koja se nakon određenog vremena zamjenjuje antireumaticima.
Izvor: mojezdravlje.net
Ključne riječi: ramena | CRP | NSAIL | koljena | reumatoidni faktor | šake | analgetici | zglobovi | antireumatici | reumatoidni artritis | stopala | gležnjevi |