hernija

hernija (kila) je česta bolest koja pogađa osobe oba spola i u svakoj životnoj dobi. To je u stvari izlazak dijela sadržaja utrobe, iz šupljine u kojoj se nalazi, kroz hernijska vrata.
Uvod
Hernija (kila, bruh) je česta bolest koja pogađa osobe oba spola i u svakoj životnoj dobi. To je u stvari izlazak dijela sadržaja utrobe, prekrivenog vanjskom stijenkom od mekih tkiva, iz šupljine u kojoj se nalazi, kroz hernijska vrata. Postoje zone u kojima se hernije često stvaraju, zbog manjeg otpora trbušne stijenke. Te zone su preponska, kruralna i zona oko pupka.
Kod nekih ljudi postoje područja koja su slabija, a samim tim i sklonija hernijama. Uzročnici mogu biti i naglo i izrazito mršavljenje ili senilna atrofija. Obično je uzrok i povećanje unutarnjeg trbušnog tlaka, zbog jakih fizičkih napora, opstipacije, jakog i dugog kašlja. Te pojave kod osoba koje imaju jaku trbušnu stijenku, ne stvaraju nikakve probleme, ali zato kod osoba koje imaju slabu trbušnu stijenku uzrokuju stvaranje hernija.
Postoje i akutne hernije, koje se javljaju nakon jednog jačeg napora, koje uzrokuje iznenadno povećanje trbušnog tlaka, te stvaranje hernije.
Postoje vanjske i unutarnje hernije. Vanjske su češće i manifestiraju se na koži, dok se unutarnje odnose na prolazak visceralnog organa iz trbušne u neku drugu šupljinu.
Hernije, također, možemo podijeliti na: ingvinalne, kruralne, umbilikalne i dijafragmalne.
Simptomi
Kada se u nekoj od hernijski zona pojavi izbočina definiranih karakteristika, tada se sumnja na herniju. Ako se izbočina pritisne rukom ili ako pacijent promjeni položaj, izbočine nestaje i to se naziva reponiranje hernije, koje je važno za dijagnozu. U nekim slučajevima, prilikom kašljanja pacijenta, izbočina se povećava. U slučaju velikog napora, može se javiti i bol. Postoje i oblici hernije koje nazivamo epigastrične hernije, a njih prate jaki bolovi, te klinička slika slična gastritisu ili gastroduodenalnom ulkusu.
Liječenje
U većini slučajeva pacijenti nemaju nikakve bolove, pa iako su primjetili izbočinu na svom tijelu, ignoriraju je i nastavljaju s normalnim aktivnostima, bez odlaska liječniku. Takav pristup, međutim, može dovesti do komplikacija, kao što je strangulacija. U svakom slučaju, pacijent treba čim primjeti izbočinu javiti se svom liječniku, koji će odlučiti o težini bolesti i izboru terapije.
Postoje palijativna i kirurška terapija. Palijativna terapija je korištenje hernijskog pojasa, ali ta terapija se može rabiti samo u određenim slučajevima i može dovesti do ireponibilnosti hernija. U većini slučajeva terapija izbora je kirurška intervencija.
Moguće komplikacije, koje mogu nastati kod hernija su: strangulacija, ireponibilnost, upala, zapušenje i traumatsko prsnuće. Rupturu hernije može uzrokovati jaka trauma, a u slučaju strangulacije i zapušenja (začepljenja) neophodna je hitna kirurška intervencija.
Izvor: mojezdravlje.net