kronična opstrukcijska bolest pluća

kronična opstrukcijska bolest pluća, Kronična opstrukcijska plućna bolest (KOPB) je termin koji se uglavnom odnosi na povezane poremećaje koji bolesniku postepeno oduzimaju dah: kronični bronhitis i/ili emfizem povezan s otežanim prolazom (opstrukcijom protoka) zraka. Bolesnik ponekad boluje i od kroničnog bronhitisa i od emfizema. Kronični bronhitis je odgovoran za 85% slučajeva KOPB-a.
Grupa: Bolesti dišnog sustava
Ostali nazivi: KOBP, Opstruktivna bolest pluća, kronična, Emfizem, Kronična opstruktivna plućna bolest, Kronični bronhitis
Što je kronična opstrukcija pluća?
Kronični bronhitis je dugotrajna upala dišnih putova koja proizvodi velike količine sluzi. To uzrokuje kašljanje i hripanje. Bronhitis se smatra kroničnim ako kašalj i ekspektoracija traju najmanje 3 mjeseca u godini, dvije uzastopne godine.
Emfizem je bolest koja uništava plućne alveole (zračne prostore) i/ili najmanje bronhiole (male zračne putove) u plućima. Jednostavno rečeno, pluća gube elasticitet kao i istrošena gumena traka. Time se zračni prostori povećavaju i otežavaju disanje.
Opis bolesti
Oštećenje pluća do kojeg dolazi uslijed KOPB-a ne može se popraviti. U početnim fazama bolesti javljaju se zaduha (otežano disanje) i povremeni napadaji kašlja. U prvi mah, mnogi ljudi čak niti ne znaju da imaju KOPB. Početni simptomi uključuju opći osjećaj bolesti, sve izraženiji kratki dah, kašljanje i hripanje. Međutim kako bolest napreduje, simptomi se sve više pogoršavaju. U većini slučajeva pušenje je uzrok bolesti. Vjerojatnost da će bolesnik umrijeti od KOPB-a je 10 puta veća u pušača nego u nepušača. Bolest se javlja u otprilike 5 od 10.000 ljudi. Kod kroničnog bronhitisa, glavna fizikalna promjena odgovorna za probleme je prekomjerno stvaranje sluzi. Sluz sprječava protok zraka i pridonosi razvoju upala ili ponovnog aktiviranja bolesti, tzv. egzacerbacije. Kod emfizema, zračni prostori na kraju bronhiola (malih dišnih putova) pucaju i spajaju se u veće koji slabo funkcioniraju. Protok zraka je onemogućen i dio pluća se skvrčava (kolabira).
Tko obolijeva
Glavni uzrok KOPB-a je pušenje. U stvari, približno 90% bolesnika je pušilo. Prestanak pušenja može usporiti slabljenje plućne funkcije. Neki liječnici također vjeruju da neliječena ili neodgovarajuće liječena astma može dovesti do nepovratnog oštećenja pluća. Ti bolesnici mogu imati simptome slične KOPB-u. Ostali rizični faktori uključuju:
* Naslijeđe
* Pasivno pušenje
* Izloženost zagađenom zraku na poslu i u okolišu
* Dječje respiratorne infekcije
Simptomi
Bolesnici koji su pušili kutiju cigareta dnevno mogu razviti kašalj i iskašljavati. Otežano disanje zapaža se tek pri naporu. Iskašljavanje je u početku gotovo neprimjetno jer se javlja samo izjutra. Iskašljaj je sluzav, ali postaje gnojan tijekom pogoršanja. Osnovni simptom KOPB-a je zaduha (dispneja) koja se pojačava kod pogoršanja bolesti, tzv. egzacerbacije. Zaduha je popraćena kašljem ili hripanjem i ponekad vrućicom. Kako bolest napreduje, razdoblja između pogoršanja postaju kraća. Simptomi emfizema obično se javljaju prije 50. godine života, a puno ranije u bolesnika s cističnom fibrozom. Oboljeli stalno otežano dišu, slabo kašlju i gotovo ništa ne iskašljavaju. U kasnijim fazama KOPB-a mogu se vidjeti teška zaduha, kašljanje i iskašljavanje velike količine sluzi, hripanje, stalne infekcije, natečeni zglobovi... Koža poprima plavkastu boju. U uznapredovaloj fazi, bolesnicima je potrebna stalna njega i dodatni kisik kako bi mogli disati.
Koje pretrage može napraviti liječnik?
Ako spadate u rizičnu skupinu ili se brinete za nekog tko je u toj skupini, važno je da ste upoznati sa simptomima KOPB-a i načinima liječenja. Liječnik će pregledati funkcije pluća kako bi vidio imate li KOPB. U ranom stadiju bolesti ne mora biti značajnih promjena, osim nalaza piskanja prilikom preslušavanja pluća. Kako začepljenost dišnih putova napreduje tako i "prenapuhanost " pluća postaje očita. Povećava se poprečni promjer prsnog koša jer bolesnik sve teže dolazi do daha. Bolesnik u zadnjem stadiju KOPB-a često izgleda dramatično. Bolesnik je nagnut prema naprijed i oslanja se na ruke. Koristi mišiće vrata i ramena pri udisaju, a izdiše kroz stisnute usne. Prsni koš izgleda prenapuhan. Bolesnik može imati plavkastu kožu. Tijekom akutnog pogoršanja KOPB-a često se rade sljedeće pretrage: mjerenje rutinskih laboratorijskih vrijednosti, fizikalni pregled, elektrokardiografija (EKG), procjena srčane funkcije, uzimanja uzoraka plina iz arterijske krvi, rendgenska snimka prsnog koša i spirometrija (mjerenje protoka zraka).
Liječenje
Što ranije liječnik otkrije KOPB, liječenje je lakše. Razgovarajte sa svojim liječnikom ako mislite da pripadate rizičnoj skupini. Najbolji način kontrole simptoma je započeti liječenje KOPB-a. Prvi korak u brizi o nekome tko je obolio od KOPB-a je naučiti sve što se može o toj bolesti. Ključno je da članovi obitelji i ostali budu upoznati sa simptomima, liječenjem i svakodnevnom kontrolom bolesti. Što više znate, više ćete moći pomoći.
Poboljšanje stila života
Naučite kako se pravilno hraniti i vježbati te tehnike koje će pomoći osobi o kojoj brinete da se osjeća zdravije i ugodnije.
Savjeti koji mogu spasiti život
Morate znati kada je pravo vrijeme da zatražite liječničku pomoć. Imajte pripremljen plan za slučaj nužde. Nažalost, trenutno ne postoji lijek za KOPB. Međutim postoji niz načina liječenja kojima se mogu ublažiti simptomi. Strogo se pridržavajte liječničkih uputa kako bi smanjili simptome bolesti i izbjegli bolničko liječenje.
Promjene stila života
Kad je postavljena dijagnoza, morate napraviti sve što možete kako bi prestali pušiti. To može biti teško, ali će to značiti poboljšanje stanja i nakon postavljanja dijagnoze.
Ostale promjene u načinu života
Vrtlarstvo, igranje s djecom, čak i penjanje stepenicama jednostavne su stvari koje mogu postati komplicirane ako imate KOPB. Redovnim vježbanjem možete ojačati i popraviti raspoloženje. Postoje posebne vježbe za disanje koje mogu poboljšati rad pluća. Zajedno s liječnikom možete sastaviti jednostavan i praktičan program vježbi u skladu sa sposobnostima. Osobe s KOPB-om su osjetljivije na sve respiratorne infekcije i zato je vrlo važno da se zaštite. Često i temeljito pranje ruku je lagan način da se izbjegne infekcija. Također treba izbjegavati bliske susrete s ljudima koji su prehlađeni ili imaju gripu. Svake se godine u jesen treba cijepiti protiv gripe. Također razgovarajte s liječnikom o cijepljenju protiv upale pluća. To je pneumokokno cjepivo koje se preporučuje svakih pet godina.
Lijekovi
Nažalost, specifična terapija je jako ograničena. Simptomatska terapija uključuje inhaliranje lijekova koji proširuju dišne puteve (bronhodilatatore). To su antikolinergici i beta 2 agonisti (npr. salbutamol). Kortikosteroidi donose poboljšanje u manje od 20% stabilnih bolesnika. Antibiotici se koriste za infektivna pogoršanja KOPB-a. Terapija kisikom se provodi u kontroli teške kronične opstrukcije pluća.
Prognoza
Ovo je stanje povezano s kroničnom (dugotrajnom) bolešću. Kvaliteta sna je pogoršana (nakuplja se sekret i otežana je ventilacija). Stanje može biti toliko teško da oštećuje ili ugrožava rad vitalnih organa (srca i pluća).
Komplikacije
* Akutno respiratorno zatajenje zbog infekcije u donjim dišnim putevima, kirurških zahvata ili nekih lijekova. Disanje je otežano, a duševno stanje bolesnika se kreće od napetog, zabrinutog do pospanog. Bolesnik može izgubiti svijest.
* Plućno srce (povećanje srca i srčano zatajenje, edemi)
Prevencija
Dobro je što se KOPB može potpuno spriječiti, a kad se rano ustanovi, simptomi se skoro uvijek mogu ublažiti i kontrolirati. Prestanak pušenja može smanjiti rizik i simptome KOPB-a.
Izvor: plivazdravlje.hr
Ključne riječi: dispneja | respiratorna reedukacija | beklometazon | kašalj | emfizem | kronični bronhitis | astma | otežano disanje |