atonija

atonia, atonija, mlohavost, smanjen tonus mišića, nestanak napetosti (tonusa) nekog tkiva ili organa.
Smanjen tonus mišića i drugih kontraktilnih organa.
a. gastrica, atonija želuca, popuštanje tonusa želučane muskulature. Posljedica opće mišićne slabosti ili dugotrajne stenoze pilorusa;
a. maternice, smanjenost tonusa mišića materice i njegove sposobnosti za kontrakciju. Po izbacivanju posteljice i ovojaka, tj. u trećem porođajnom dobu, uslijed slabih mišićnih kontrakcija dolazi do krvarenja koje može biti obilno i smrtonosno. A. može biti primarna i sekundarna. Primarna a. može nastati u slučajevima: rastegnutosti zida materice u višestrukoj trudnoći ili hidramnionu, u hipoplastičnim, miomatoznih i metritičnih maternica. Sekundarna a. nastaje uslijed zaostajanja dijelova posteljice.

atipična hiperplazija endometrija

atipična hiperplazija endometrija (hyperplasia atypica endometrii), Hiperplastični endometrij koji pokazuje citološke atipije, odnosno stanice se razlikuju od normalnih stanica po veličini i obliku. Predstavlja povećani rizik za razvoj karcinoma i obično se liječi kirurškim odstranjenjem maternice (histerektomijom).

adenomioza

adenomioza, Rast bazalnog sloja endometrija (sluznica maternice) u miometrij (mišićni sloj maternice). Žarišta endometralnih žlijezda se nalaze unutar mišićnih snopova u miometriju. Kao posljedica toga često je zadebljana maternična stijenka.

babinje

babinje, Period od 40 dana nakon rođenja djeteta, u kojem dolazi do promjena na maternici i spolnom organu žene.
(Razdoblje od 40 dana nakon rođenja djeteta u kojem se zbivaju involutivne promjene maternice i ostalih spolnih organa žene.)

cervikalni karcinom

cervikalni karcinom (karcinom vrata maternice), Patohistološki se ubraja u karcinom pločastih stanica. Pojavljuje se kao egzofitična, ulcerirajuća ili infiltrativna promjena. Tumoru obično prethode displastične promjene cervikalnog epitela CIN. Klinički je karakteriziran nepravilnim vaginalnim krvarenjem i iscjedkom.

cervikalna intraepitelna novotvorina

cervikalna intraepitelna novotvorina (neoplasia intraepithelialis cervicis), (CIN), Promjene koje započinje s minimalnim atipijama epitela grlića maternice i napreduju kroz stadije sve izrazitijih abnormalnosti sve do invazivnog karcinoma pločastih stanica. Faktori rizika za pojavu ovih promjena su rana dob prvog spolnog odnosa, česta promjena spolnih partnera i nezaštićeni spolni odnosi. Patohistološki, CIN se klasificira na sljedeći način:
CIN-1 blaga displazija - abnormalne stanice u donjoj trećini epitela;
CIN-2 umjerena displazija - abnormalne stanice u donjoj i srednjoj trećini epitela;
CIN-3 teška displazija - abnormalne stanice su difuzno uključene u više od dvije trećine debljine epitela.
Liječenje se razlikuje ovisno o stadiju bolesti, u početnim stadijima potrebne su redovite kontrole i praćenje promjena, a u kasnijim stadijima koristi se postupak konizacije cerviksa, terapija laserom i histerektomija (kirurško odstranjenje maternice).

histerektomija

histerektomija, Kirurško odstranjenje maternice. Indicirano je kod karcinoma maternice, atipične hiperplazije endometrija, obilnih i nepravilnih krvarenja te kod mioma maternice. Maternica se može odstraniti s ili bez uklanjanja jajnika. Odstranjenje maternice je moguće klasičnim kirurškim zahvatom (abdominalno ili vaginalno) ili laparoskopski.

HPV

HPV, (humani papilomavirus) HPV-infekcija je spolno prenosiva bolest koju izaziva humani papilomavirus - HPV.
Grupa: Kožne i spolne bolesti
Ostali nazivi: Humani papilomavirus, Šiljati kondilomi
Tko obolijeva?
Smatra se da 60% žena tijekom generativne dobi biva zaraženo jednim ili više od stotinjak poznatih tipova virusa, dok je prevalencija u muškoj populaciji niža i sama prisutnost virusa teže dokaziva. Prevalencija zaraze HPV-om u mlađim dobnim skupinama (18-25 g.) iznosi oko 60%, a samo 4-6% tih žena imat će patološki papa-nalaz, što se tumači prolaznom prirodom HPV-infekcije, jer će 70 % tih žena u sljedećih 12 mjeseci eliminirati virus, a nakon 24 mjeseca samo još 9% žena bit će pozitivno na virus.
Kako se HPV prenosi?
Virus se širi direktnim kontaktom sa zaraženom kožom i sluznicama. Pri tome nije neophodno da postoji oštećenje istih, no ono svakako pogoduje infekciji, jer virus lakše dospijeva do bazalnih slojeva epitela. Genitalni HPV može inficirati i sluznicu gornjeg dijela dišnog sustava, spojnicu oka, no osnovni rezervoar za sve te viruse je definitivno sluznica i koža genitalnog trakta oba spola, pa je HPV-infekcija najčešće posljedica spolnog kontakta sa zaraženom osobom. HPV je pronađen i kod djevica, tako da za njego prijenos nije neophodno potreban spolni odnos u užem smislu obzirom da se virus nalazi i u koži anogenitalne regije. Prosječno vrijeme od izloženosti virusu do nastanka promjene iznosi 3 mjeseca, no vrlo je promjenjivo i može trajati od nekoliko tjedana do nekoliko godina, što najviše ovisi o individualnom imunološkom statusu. Smatra se da je moguća i genitalno-oralni prijenos, obzirom da su pronađeni niskorizični i visokorizični tipovi u promjenama u usnoj šupljini Prijenos s majke na dijete kroz placentu nije opisan. Genitalni kondilomi opisani su i u djece.
Što uzrokuje HPV?
Danas je poznato više od 70 genotipova papilomavirusa. Svi papilomavirusi pokazuju sklonost epitelu kože i mukoznog tkiva tvoreći tumore epitela. Virusi HPV spolnog i završnog dijela probavnog sustava obično se dijele na one visokog (16,18,25,56) srednjeg (31, 33, 35, 51, 52, 58) i niskog (6, 11, 42, 43, 44) rizika obzirom na histopatološke promjene s kojima su povezani. Oštećenje epitela visokog stupnja osobito rak vrata maternice povezana su s infekcijom tzv. "visokorizičnih" papilomavirusima HPV-16 i HPV-18. Molekularnim metodama dokazana je prisutnost različitih tipova HPV-a iz grupe visokog rizika u 99,7% karcinoma vrata maternice, pa se ti virusi danas opravdano smatraju primarnim faktorom rizika u nastanku tog karcinoma. Genitalne bradavice ili šiljati kondilomi uzrokovane su tipovima HPV-a 6, 11,16,18,33 i 35. Prenose se spolnim putem.
Dijagnostika HPV-a
Dokazivanje prisutnosti HPV-a obuhvaća klinički (ginekološki ili urološki) pregled, citološki ili histološki pregled kao i korištenje metoda molekularne biologije. HPV se dokazuje uzimanjem obriska vrata maternice odnosno uzimanje obriska mokraćne cijevi kod muškarca. Uzima se četkicom ili štapićem obloženim vatom. Kolposkopija je metoda kojom se pod povećalom promatra vrat maternice kako bi se uočile promjene.
Genitalne bradavice (šiljati kondilomi)
Bradavice su mekani, vlažni, ružičasti ili sivi polipi koji postupno rastu i često vise na peteljci, često su u nakupinama poput cvjetače. U muškaraca se najčešće nalaze ispod prepucija oko korone glansa ili u otvoru mokraćne cijevi. Mogu se nalaziti i na samom tijelu penisa. U žena smješteni su na vulvi, stijeni rodnice, vratu maternice i međici. Kod homoseksulaca najčešće su smješteni u perianalnoj regiji i otvoru zadnjeg crijeva. Njihov rast je nepredvidiv, ali neka stanja kao što je trudnoća, imunosupresivna terapija, pogoduju rastu kondiloma kao i njihovu umnožavanju.
Liječenje (uklanjanje) kondiloma
Nijedan do sada poznati oblik liječenja nije zadovoljavajući, jer se kondilomi uvijek iznova javljaju. Kondilomi se mogu ukloniti elektrokauterizacijom ("spaljivanjem"), laserom, krioterapijom, ili pak kirurški ekscizijom. Lokalna aplikacija raznih lijekova (antimikotici, kaustici, induktori interferona i sam interferon-alfa) upotrebljavaju se u liječenju, ali zahtijevaju tjedne i mjesece upornosti i rijetko daju trajnije rezultate. Cirkumcizija (obrezivanje) može spriječiti pojavu kondiloma kod muškarca ako su oni smješteni na području prepucija.
Promjene na vratu maternice
Procjenjuje se da najmanje 80-100% djevojaka u dobi između 18-25 godina dolazi pri spolnom kontaktu u dodir s ovim virusom, dok svega oko 30% djevojaka razvija simptome infekcije Većina žena s pozitivnim HPV-testom neće dobiti genitalne bradavice ili cervikalnu displaziju (CIN), dok se kod drugih žena HPV-infekcija povezuje s nastankom raka vrata maternice. Znanstvena istraživanja pokazuju da kronični stres mijenja dotok krvi u vrat maternice i utječe na lučenje njegovih žlijezda, što upućuje na organsku vezu između stresa i promjena u ovom dijelu tijela. Slabljenje imunološkog sustava uslijed kroničnog emocionalnog ili drugog stresa, loše prehrane, uživanja alkohola i pušenja, može biti razlogom promjena u imunološkom odgovoru, koje mogu potaknuti aktivnost virusa. Razvoju raka cerviksa prethode promjene koje se histološki stupnjuju od lagane do teške displazije, a mogu se sa dobrom osjetljivošću prepoznati i u papa-razmazima Te se promjene danas obuhvaćaju kraticom CIN (cervikalna intraepitelna neoplazija), a stupnjuju se u 3 stadija prema jačini promjena. CIN1 pretpostavlja blagu displaziju, CIN2 srednje tešku, a CIN3 tešku displaziju ili čak karcinom in situ. Sve se te promjene znače da se patološke promjene nalaze unutar samog pločastog epitela i ne prolaze bazalnu membranu. Točnost citologije u otkrivanju tih promjena to je veća što je stadij lezije veći CIN1, CIN2 i CIN3 ne predstavljaju različite promjene na vratu maternice, već više različite stupnjeve iste bolest, tako da možete imati u papa-testu i stanice koje odgovaraju za CIN1 i stanice koje odgovaraju za CIN2.
Liječenje promjena na vratu maternice
Istraživanja pokazuju da se čak 50 - 80% blagih poremećaja u papa-testu uz pozitivan nalaz HPV vraća na normalu bez liječenja. Ponekada se, međutim, brzo pogoršavaju. Iz istog razloga, kod nalaza HPV-infekcije vrata maternice najvažniji savjet je redovita papa-kontrola. Ponavljani nalaz displazija uz HPV-infekciju indikacija je za proširenu kolposkopiju s identifikacijom promjena. Po potrebi se provodi histološka dijagnostika (uzimanje komadića tkiva vrata maternice - biopsija), a ovisno o rezultatima na raspolaganju za daljnje liječenje su kirurške metode konizacije (laser, klasična konizacija,), kojima se odstranjuje nezdravo tkivo vrata maternice (u obliku konusa pa otuda i ime zahvata - konizacija), zajedno s virusom. Kod nižih stupnjeva displazije opisani su izvanredni rezultati liječenja niskim dozama prirodnog interferona, s uspjehom terapije od 80-100%. Glavni cilj lokalnog liječenja inteferonom je sprečavanje ugradnje HPV-a u genom još nezaraženih stanica koje izgrađuju sluznice rodnice i vrata maternice. Liječenje je individualno po preporuci ginekologa.
Izvor: plivazdravlje.hr
Ključne riječi: Humani papiloma virus | Papa test | kemoterapija | klamidija | maternica | mokraćni mjehur | biopsija | HPV | zračenje | karcinom cerviksa uterusa | histerektomija | karcinom grlića maternice |

konizacija

konizacija, Predstavlja dijagnostički i terapijski kirurški zahvat u kojem se u kratkotrajnoj anesteziji izrezuje konus odnosno tkivo u obliku stošca na vratu maternice. Metoda se koristi za postavljanje definitivne dijagnoze i odstranjenje promijenjenog tkiva kod premalignih promjena epitela vrata maternice. Novije metode izrezivanja konusa su moguće primjenom lasera tzv. laserska konizacija ili visokofrekventnih struja (LEEP i LETZ tehnika). Prednost novijih tehnika je jednostavnost zahvata, mogućnost ambulantnog izvođenja zahvata i manje postoperativne komplikacije. Bez obzira na izabranu tehniku konizacije, liječnik uvijek izvodi krajnje poštedan zahvat, odnosno odstranjuje se što je manje mogući dio tkiva sa sumnjivim promjenama (posebno kod mladih žena) zbog mogućih kasnih komplikacija u trudnoći kao što su prijevremeni porod zbog preranog otvaranja grlića maternice (insuficijencije cerviksa) ili suženje kanala vrata maternice. Dobiveno tkivo se dalje šalje na patohistološku dijagnostiku, čime se dobiva definitivna dijagnoza sumnjive promjene i određuje daljni terapijski plan. Ukoliko su rubovi izrezanog konusa tkiva slobodni, odnosno ne sadražavaju sumnjive premaligne promjene, konizacija predstavlja i konačni terapijski zahvat. Nakon konizacije moguće je oskudno krvarenje, a rjeđe su komplikacije upala jajnika i jajovoda.
Izvor: cardionet.hr

kolposkopija

kolposkopija, Metoda koja je dopuna standarnom citološkom razmazu (Papa testu) u svrhu ranog otkrivanja premalignih (CIN) i malignih (zloćudnih) promjena vrata maternice. Ova pretraga otkriva točno mjesto abnormalnih stanica nađenih u citološkom razmazu (PAPA-testom) te procjenjuje opsežnost promjena. U ovoj pretrazi se koristi poseban binokularni optički instrument kolposkop koji ima jaki izvor svjetla i omogućava pregled maternice pod povećanjem 5 - 40 puta (najčešće se koristi povećanje 10-15 puta). Pretraga se obavlja tako da se na sam vrat maternice nanosi 3% octena kiselina te se kolposkopskim aparatom promatraju promjene koje tada postaju vidljive (karakteristična boja i izgled). Na tako promijenjenom mjestu se uzima uzorak tkiva - biopsija, te se tek patohistološkom analizom tkiva postavlja definitivna dijagnoza.
Izvor: cardionet.hr

PAPA test

PAPA test, Metodom uzimanja brisa vrata maternice za citološku analizu. Svrha ove metode je rano otkrivanje i praćenje premalignih (CIN) i malignih (zloćudnih) promjena epitela vrata maternice. Točnost PAPA testa iznosi 75-80%, a upotpunjena drugim pretragama kao što su kolposkopija, biopsija i patohistološka analiza iznosi čak 95%. Pretragom se uzimaju tri uzorka stanica: sa sluznice rodnice, vrata maternice i cervikalnog kanala. Test se provodi kada žena nema menstruaciju, najbolje 10-20 dana nakon prvog dana zadnje menstruacije, dakle oko sredine ciklusa. Treba naglasiti da se ovom metodom ne može zaključiti definitivna dijagnoza jer se analizira samo određeni uzorak stanica koji ne mora biti reprezentativan. U slučaju nalaza premalignih promjena, pacijentica se upućuje na daljnju obradu, najčešće kolposkopiju i biopsiju te patohistološku analizu koja jedina daje konačnu potvrdu o dobroćudnosti ili zloćudnosti promjene.
Izvor: cardionet.hr

šiljasti kondilom

šiljasti kondilom (condyloma accuminatum), Promjena uzrokovana humanim papiloma virusom (HPV). Spada u spolno prenosive bolesti. Klinički se kondilom očituje kao egzofitična, bradavičasta tvorba koja se nalazi na vanjskom spolovilu (vulvi, perineumu) perianalnoj regiji ili penisu. Spada u dobroćudne promjene. V. HPV

uterotonici

uterotonici, Tvari koje uzrokuju stezanje mišića maternice.

uterinus

uterinus, Maternični.

uterus

uterus, Maternica.

zametak

zametak, Plod. Organizam koji se razvija u maternici.

zadržani pobačaj

zadržani pobačaj, Pojava kod koje se zametak ili plod prestaju razvijati i nastupi njegova smrt a maternica ne izbaci odumrli plod.