barbiturati

barbiturati, Depresori središnjega živčanog sustava.

Bechterewljeva bolest

Bechterewljeva bolest, Vidi ankilozantni spondilitis.
MKB-10: M45-M49 Spondilopathije

bazalna temperatura

bazalna temperatura, Tjelesna temperatura izmjerena ujutro natašte. Mjeri se nakon barem 6 sati spavanja i bez uzimanja sredstava za spavanje. Najbolje se mjeri pod jezikom.

benigan

benigan, Dobroćudan. Suprotno od maligno.

Behçetova bolest

Behçetova bolest, Upalna reumatska bolest nepoznatog uzroka. Obično se ubraja u skupinu vaskulitisa. U tipičnim je slučajevima bolest obilježena ulceracijama (ranicama) u ustima, ulceracijama spolovila te ulceracijama oka i upalom srednje očne ovojnice (iritis). U 3/4 bolesnika pojavljuje se artritis s bolnim oteklinama zglobova i jutarnjom ukočenošću. Artiritis može biti stalna ili povremena pojava tijekom bolesti. Najčešće ne uzrokuje trajne deformacije zglobova. Liječenje se sastoji u primjeni nesteroidnih protutupalnih lijekova. Primjena glukokortikoida je kontroverzna.

besežiranje

besežiranje, Cijepljenje nepatogenim goveđim sojem bacila tuberkuloze. (BCG)

biopsija

biopsija, Uzimanje uzorka tkiva sa živog organizmna u svrhu detaljnije, obično mikroskopske analize tog tkiva.

biotehnologija

biotehnologija, Biotehnologija je interdisciplinarna znanost koja se temelji na uporabi živih organizama ili njihovih proizvoda.

biološki lijekovi

biološki lijekovi, Skupina lijekova koji se primjenjuju u liječenju upalnih bolesti, pa tako i onih reumatskih, čiji je mehanizam djelovanja osmišljen na temelju poznavanja razvoja specifičnosti upalnog procesa u svakooj pojedinoj bolesti.

bolesti vezivnog tkiva

bolesti vezivnog tkiva, Bolesti kojima je zajedničko obilježje poremećaj imunološke reakcije u bolesnika. Zbog poremećene imunološke reakcije nastaju oštećenja tkiva (na primjer bubrega, zglobova, srca, pluća, središnjeg živčanog sustava, itd.). U ovu skupinu bolesti ubrajaju se sustavni eritemski lupus, Sjögrenov sindrom, sustavna skleroza, dermatomiozitis/polimiozitis, vaskulitisi, različiti artritisi i druge.

bolest mačjeg ogreba

bolest mačjeg ogreba, Bolest koja se očituje oteklinom limfnih čvorova, vrućicom i artiritisom. Ponekad klinička slika može biti puno ozbiljnija. Uzrok bolesti je mikroorganizam koji se može prenijeti mačjim ugrizom ili ogrebom. Liječi se antibioticima, a za liječenje artritisa najčešće je dostatna primjena nesteroidnih protuupalnih lijekova.

borelioza

borelioza, Zarazna bolest koju uzrokuje bakterija iz razreda spiroheta Borrelia burgdorferi. Borelioza koja je u reumatologiji od praktične važnosti jest Lajmska bolest (vidi).

bradikardija

bradikardija, Sniženje srčane frekvencije ispod 50 kontrakcija u minuti.

botulizam

botulizam, Infekcija i intoksikacija bakterijom Clostridium botulinum, što ima za posljedicu poremećaj prijenosa impulsa u živčanim spojevima. Nastaje obično nakon jedenja konzervirane hrane.

bronhoskopija

bronhoskopija, Vizualno pretraživanje traheobronhalnog stabla pomoću savitljive cijevi koja sadrži niti za prijenos svijetla i vraćanje uvećane slike.

bronhioli

bronhioli, Mali dišni putevi koji se nastavljaju na bronhe, a razlikuju se od njih po tome što im građa ne sadrži hrskavice i žlijezde.

bubnjić

bubnjić, Opna koja čini granicu između vanjskog i srednjeg uha.

bruceloza

bruceloza, Zarazna bolest uzrokovana jednom od tri vrste bakterija brucela (lat. Brucella). Bakterije se prenose sa zaraženih domaćih životinja (ovce, koze, krave, svinje) kontaktom ili nekuhanim mlijekom. U velikog broja zaraženih osoba pojavljuju se zglobobolje, a u znatnom broju i pravi artritis (obično koljeno, kuk i rame). Kralježnica i sakroilijačni zglobovi često su zahvaćeni. Artritis je prolazne naravi i ne ostavlja trajne posljedice. Vrućica je opći znak bolesti i tipičnog je kliničkog tijeka (febris undulans). Liječenje podrazumijeva mirovanje, primjenu antibiotika na koje uzročnici reagiraju te lijekova protiv bolova.

burza

burza, Burze su sluzne vreće koje se nalaze na mjestima gdje mišići ili tetive dolaze u izravan dodir s čvrstom podlogom. Burza je mala ovalna tvorba koja se nalazi na stotinjak mjesta u tijelu – obično u blizini zglobova (uz laktove, ramena, koljena, gležnjeve, male zglobove na stopalima). Ispunjava ih tekućina jednaka zglobnoj (tzv. sinovijska tekućina), a čahura je građena od iste vrste stanica i tkiva kao i zglobna (sinovijska čahura). Ponekad postoji spoj između zgloba i burze. Smještaj burzi između zgloba, tetive i mišića omogućuje glatkoću pokreta i štiti zglob od ozljeda pri uobičajenim dnevnim kretnjama.

burzitis

burzitis, Upala bilo koje burze u tijelu. (Burze su sluzne vreće koje se nalaze na mjestima gdje mišići ili tetive dolaze u izravan dodir s čvrstom podlogom.) Može se javiti uz upalu susjednog zgloba osobito ako postoji spoj između njih, no može se javiti samostalno. Burzitis ili upala burze najčešće nastaje zbog stalnog mehaničkog podražaja: upala može biti posljedica traume, infekcije, taloženja uloga (gihta), reumatoidnog artritisa i drugih artropatija. Upalu burze obilježava bolna oteklina i crvenilo kože iznad nje. Bakerova cista jest burza u blizini koljena koja je nerijetko zahvaćena upalom u ankilozantnom spondilitisu (ali i drugim upalnim atropatijama). Liječenje se provodi mirovanjem i primjenom lijekova protiv bolova. Veći izljevi mogu se isprazniti kroz deblju iglu nakon punkcije burze, a moguća je lokalna primjena glukokortikoida. Antibiotici se primijenjuju samo u slučaju dokazane infekcije (prisutnosti mikroba u burzi).

bypass

bypass, Svako zaobilaženje, skretanje fiziološkog protoka cirkulirajućeg sadržaja izvedeno kirurškim putem. Kirurško premošćavanje.

bakterije

bakterije, Jednostanični organizmi koji sadrže jedan kromosom i razmnožavaju se mitozom na dvije jednake stanice.
Bakterije su najbrojnija skupina organizama. Većina je ovih jednostaničara nužna za održavanje života ostalih makroorganizama na Zemlji. Te su bakterije bile bitne u biološkoj evoluciji, a i danas su osnova svakog hranidbenog lanca u prirodi. Prisutni su u tlu i vodi. Ostale su bakterije pripadnici fiziološke flore ljudi i životinja (obitavaju na koži, u usnoj i nosnoj sluznici, crijevima, donjem dijelu ženskog spolnog sustava), obavljaju poželjne kemijske procese te se primjenuju u raznim gospodarskim djelatnostima. Od 1500 opisanih vrsta bakterija, samo su stotinjak vrsta ljudski patogeni.
Morfološka i uzgojna svojstva bakterija, njihov rast, metabolizam i genetiku proučava dio mikrobiologije koji se zove bakteriologija. Medicinska bakteriologija proučava rikecije, klamidije i patogene bakterije koje oštećuju organizam proizvodima svojeg metabolizma (toksini).
Građa bakterija
Veličina stanica pojedinih bakterijskih vrsta je različita i nije stalna (ovisi o djelovanju različitih činitelja). Duljina im se kreće od 0.3 do 20 μm, a promjer od 0.5 do 2.0 μm.
* Citoplazma je polutekuća tvar koja čini najveći dio bakterijske stanice. U njoj se zbiva većina metaboličkih procesa jer sadrži organske i neorganske tvari te organele.
* Nukleoid ili jezgrina tvar je ekvivalent jezgre. Slobodno je rasprostranjena u središnjem dijelu citoplazme. Pretežno sadrži DNK te RNK, zbog čega kažemo da je nositelj nasljednih uputa.
* Plazmidi imaju funkciju nasljednog aparata koji je neovisan o jezgrinoj tvari. Kružnog su oblika i unjima se nalaze [gen]i. Najznačajniji plazmidi određuju rezistentnost bakterija na antibiotike (R-činitelji).
* Ribosomi su kuglastoga oblika, većim dijelom sastavljeni od RNA. To su mjesta gdje se zbiva sinteza bjelančevina. Mogu biti slobodni ili vezani za citoplazmatsku membranu.
* Membrana je debela 5 do 10 nm i vidljiva je elektronskim mikroskopom. Sastoji se od slojeva fosfolipida i bjelančevina. Obavlaj razne funkcije važne za život bakterijske stanice: regulira ulazak tvari, izlazak proizvoda razgradnje i osmotsku ravnotežu.
* Stanična stijenka je čvrsta i elastična tvorevina građena od peptidoglikana (mureina). Gotovo sve vrste bakterija posjeduju ovaj stanični dio koji okružuje i štiti unutrašnjost bakterijske stanice od mehaničkih oštećenja i promjene tlaka.
* Kapsula i glikokalis su sluzave tvorbe na površini stanica nekih vrsta bakterija (kapsulogene bakterije). Stvaraju ih enzimi na membrani stanice, a izlučuju se na površini stanične stijenke. Štite bakteriju od djelovanja fagocita, infekcije bakteriofaga i od nepovoljnih utjecaja okoliša.
* Bičevi ili flagele (lat. flagellum – bič) – omogućavaju pokretanje nekim bakterijama (najčešće bacilima). Izbijaju iz bazalnih tjelešaca smještenih dijelom na unutarnjoj strani citoplazmatske membrane, a dijelom na staničnoj stijenci. Građeni su od bjelančevina flagelina, malih su dimenzija i vidljivi samo elektronskim mikroskopom.
* Fimbrije (lat. fimbria – vlakno) i pili (lat. pilius – dlaka) su uglavnom ravne i čvrste tvorbe koje se nalaze na površini stanica gram-negativnih bakterija (vidi niže). U odnosu na bičeve su brojnije i mnogo manje, građene od bjelančevine fibrilina odnosno pilina. Pilima bakterije prijanjaju na stanice makroorganizama te se koloniziraju. Fimbriji povezuju dvije bakterije omogućujući konjugaciju.
Identifikacija bakterija
Identifikacija (lat. prepoznavanje) bakterija se obavlja na osnovi:
1. morfoloških svojstava (podjela prema obliku stanice)
o Kuglaste bakterije ili koki (grč. kókkos – zrno) imaju oblik kugle. Kada nakon diobe stanice ostanu zajedno, tada nastaju diplokoki (dvije jedinke), streptokoki (lanac), stafilokoki (grozd), tetrakoki (dva para) ili sarcine (osam jedinki).
o Štapićaste bakterije ili bacili (lat. bacillus – štapić) mogu biti različite duljine i promjera. Ako se nakon diobe štapići ne razdvajaju, zovu se diplobacili (u paru), streptobacili (lanac) ili palisade (poredani usporedno).
o Zavojite bakterije ili spirili su u osnovi štapićaste bakterije jedanput ili više puta zavijene oko svoje zamišljene osi. Mogu biti vibrioni (u obliku zareza) ili spirohete (više zavoja).
o L-oblici bakterija (otkrivene na Listerovu institutu) nemaju stanične stijenke, pa se pojavljuju u različitim oblicima (polimorfizam).
2. bojenja po Gramu (metoda danskog biologa Christina Grama koja uključuje plavoljubičasti kristal-violet i crveni karbol-fuksin)
o gram-pozitivne se oboje plavoljubičasto i nakon čišćenja alkoholom. Imaju deblju staničnu stijenku s teikoičnom kiselinom i više mureina.
o gram-negativne ne zadržavaju boju, nego se oboje crveno. Stijenka im sadrži lipoproteine i lipopolisaharide; posjeduju dodatnu vanjsku membranu.

bakteriostatski

bakteriostatski, Tvar koja sprečava razmnožavanje bakterija.

baktericidan

baktericidan, Tvar koja usmrćuje bakteriju (obično lijek).

Bakerova cista

Bakerova cista, Bolna oteklina sa stražnje strane koljena. Riječ je o burzitisu (vidi) koji se pojavljuje u ljudi koji boluju od upalnih artropatija (reumatoidni artritis, ankilozantni spondilitis, psorijatični artritis). Ponekad je bolnost tako jaka da bitno otežava hod i savijanje noge. Dijagnoza se vrlo lako postavlja već samim kliničkim pregledom. Ultrazvučnom pretragom može se ustanoviti prisutnost izljeva, a ponekad se može vidjeti i na rendgenskoj snimci, osobito ako ima kalcifikacija u stijenci. Bitno je razlikovati Bakerovu cistu (i njezino puknuće) od duboke venske tromboze na potkoljenici, što je moguće doplerskom pretragom. Terapija se sastoji u primjeni lijekova protiv bolova i upale (nesteroidni antireumatici), hladnih obloga i mirovanja. Veće ciste mogu se punktirati pa se kroz punkcijsku iglu izvuče izljev, a moguća je i lokalna primjena lijeka u za to primjerenim slučajevima.

bronhiektazije

bronhiektazije, Kronično proširenje bronha. Prirođene ili stečene promjene malih i srednje velikih bronha. Karakteristika je stalna, abnormalna proširenost i destrukcija bronhalne stijenke. Od stečenih uzroka bronhiektazija, najvažniji su cistična fibroza, bronhalne opstrukcije i plućne infekcije. Klinička slika: kroničan kašalj s obilnim gnojnim ispljuvkom, iskašljavanje krvi, anemija, otežano disanje i batićasti prsti.

bronhi

bronhi, Dušnice.

Bellov fenomen

Bellov fenomen, Simptom karakterističan za perifernu parezu facijalisa (ličnog živca). Pri pokušaju zatvaranja očiju, zbog slabosti mišića koji pokreću očnu jabučicu ne dolazi do prikrivanja oka već se vidi bjeloočnica (sklera).

Barretov jednjak

Barretov jednjak, Nastaje kao reparativni odgovor u bolesnika s dugotrajnim refluksnim ezofagitisom. Karakteriziran je promjenom (metaplazijom) višeslojnog pločastog epitela jednjaka s cilindričnim epitelom. U nekim slučajevima cilindični epitel postaje displastičan, te je povećan rizik od razvoja karcinoma jednjaka.

Babinskijev znak

Babinskijev znak, Prisutnost tog refleksa pouzdan je znak oštećenja kortikospinalnog puta. Izaziva se na isti način kao i plantarni refleks, ali se u odgovoru očituje drugačije. Polaganim podraživanjem tabana se umjesto plantarne fleksije prstiju uzrokuje dorzalna fleksija, ekstenzija palca i lepezasto širenje prstiju.

BMI

BMI, v. body mass index

body mass index

body-mass index (BMI), Indeks tjelesne mase (ITM) koji se izračunava tako da se tjelesna masa u kilogramima podijeli sa kvadratom tjelesne visine u metrima. Uredne vrijednosti su 24 kg/m2 za žene i do 25 kg/m2 za muškarce.

babinje

babinje, Period od 40 dana nakon rođenja djeteta, u kojem dolazi do promjena na maternici i spolnom organu žene.
(Razdoblje od 40 dana nakon rođenja djeteta u kojem se zbivaju involutivne promjene maternice i ostalih spolnih organa žene.)

biomikroskop

biomikroskop, stereomikroskop s procjepnom svjetiljkom koja stvara "optičke rezove" prozirnih dijelova oka. Tako je moguće promatrati rožnicu, prednju komoricu, leću i staklovinu kao da se radi o histološkim rezovima. Osim toga, biomikroskopom se promatraju i drugi dijelovi oka: vjeđe, spojnica, bjeloočnica i šarenica. Ima promjenjivo povećanje od 5 do 25 puta. Biomikroskop je temeljni i nezamjenjiv instrument u mnogim dijagnostičkim i terapijskim zahvatima, kao što su fluoresceinska proba, odstranjivanje stranog tijela s prednjeg segmenta oka, vađenje šavi, laseriranje.
Na biomikroskop se mogu priključiti različiti dodaci:
* Okular za suradnika. Omogućava promatraču da vidi isto što i ispitivač.
* Aplanacijski tonometar. Omogućava mjerenje i neposredno očitavanje vrijednosti intraokularnog tlaka.
* Pahimetar. Mjeri debljinu rožnice.
* Laser. Laserska zraka se usmjerava u oko pomoću procjepne svjetiljke.
* Fotoaparat. Njime se može snimati prednji segment, očna pozadina i fluoresceinska angiografija.
Uz mikroskop se mogu koristiti razne kontaktne i nekontaktne leće. Na primjer, trozrcalna kontaktna leća služi za pregled središnje mrežnice, periferne mrežnice i komornog kuta (gonioskopija).
Za vrijeme pregleda ispitanik sjedi na stolici ispred biomikroskopa, a bradu i čelo prisloni u posebna ležišta kako bi mu glava za vrijeme pregleda bila fiksirana.

biokemijski nalazi

 
BIOKEMIJSKI NALAZI: referentne vrijednosti

Glukoza (S)	M: 4,4 – 6,4 mmol/L
	Ž: 3,5 – 5,6 mmol/L

Bilirubin ukupni (S)

M/Ž: 3,0 – 20,0 µmol/L

Bilirubin direktni (S)

M/Ž: Do 5,0 µmol/L

Ureja (S)

M/Ž: 2,8 – 8,3 mmol/L

Kreatinin (S)	M: 79 – 1250 µmol/L
	Ž: 63 – 107 µmol/L

Urati (S)	M: 182 – 403 µmol/L
	Ž: 134 - 337 µmol/L

Ukupni proteini (S)

M/Ž: 66 – 81 g/l

Kolesterol ukupni (S)

M/Ž: < 5,0 mmol/L

HDL-kolesterol (S)	M: > 1,0 mmol/L
	Ž: > 1,2 mmol/L

Trigliceridi (S)

M/Ž: < 1,7 mmol/L

LDL-kolesterol (S)

M/Ž: < 3,0 mmol/L

Amilaza (S)

M/Ž: 23 – 91 U/L

Amilaza (U)

M/Ž: Do 400 U/L

CK (S)	M: Do 177 U/L
	Ž: Do 153 U/L

LDH (S)

M/Ž: Do 241 U/L

AST (S)	M: 11 – 38 U/L
	Ž: 8 – 30 U/L

ALT (S)	M: 12 – 48 U/L
	Ž: 10 – 36 U/L

GGT (S)	M: 11 – 55 U/L
	Ž: 9 – 35 U/L

Kalcij ukupni (S)

M/Ž: 2,14 – 2,53 mmol/L

Alkalna fosfataza (S)	M: 60 – 142 U/L
	Ž: 54 – 119 U/L

Kalij (S)

M/Ž: 3,9 – 5,1 mmol/L

Natrij (S)

M/Ž: 137 – 146 mmol/L

Željezo (S)	M: 11 – 32 µmol/L
	Ž: 8 – 30 µmol/L

UIBC (S)	M: 25 – 54 µmol/L
	Ž: 26 – 59 µmol/L

TIBC (S)	M: 49 – 72 µmol/L
	Ž: 49 - 75 µmol/L

OGTT iil postprandijalni GUK	M: 0 minuta – 6,4 mmol/L
	Ž: 120 minuta – 7,8 mmol/L

Ključne riječi: laboratorijske pretrage | jetrene probe | alkalna fosfataza | ALT | amilaza | bilirubin | CK | GGT | GUK | glukoza | kalij | kolesterol | kreatinin | krv | laboratorijski nalazi | LDH | natrij | OGTT | pregled | proteini | referentne vrijednosti | TIBC | trigliceridi | UIBC | urati | ureja | željezo

bronhitis

bronhitis, Akutnom infektivnom bronhitisu često prethodi prehlada ili neka druga upala gornjih dišnih putova. Akutni bronhitis obično prolazi tijekom nekoliko dana iako kašalj može biti prisutan tri ili više tjedana. Ako se bronhitis ponavlja, posjetite liječnika. Možda imate ozbiljniji zdravstveni problem poznat kao kronična opstrukcijska plućna bolest (KOPB). To je općenit naziv za grupu kroničnih stanja kao što su kronični bronhitis i emfizem.
Grupa: Bolesti dišnog sustava
Ostali nazivi: Akutni bronhitis, Akutni infektivni bronhitis, Akutna upala velikih dišnih puteva
Što je akutni bronhitis?
Akutna upala velikih dišnih putova (dušnika ili traheje i dušnica ili bronha). Upala prolazi sama od sebe uz potpuni oporavak i bez dugotrajnih posljedica.
Opis bolesti
Akutni bronhitis je najčešći zimi, obično nakon prehlade ili drugih virusnih infekcija grla ili nosa. Virusi najčešće uzrokuju bronhitis, a to su: adenovirusi, virusi influence, parainfluence, rinovirusi, respiracijski sincicijski virusi i drugi. U mladih osoba bronhitis mogu uzrokovati neke "atipične" bakterije, Mycoplasma pneumoniae i Chlamydia pneumoniae kao i Bordetella pertusis - uzročnik hripavca. Nadražajni bronhitis mogu uzrokovati različite biljne i mineralne prašine, hlapljenje jakih kiselina, amonijaka, sredstava za čišćenje, zagađenje okoliša, te posebice duhanski i drugi dimovi. Obično, dišni putovi proizvode oko 30 grama sekreta dnevno. Sekret se ne skuplja jer ga tijelo neprekidno čisti trepetljikama koje se nalaze na površini sluznice dišnog sustava i potom iskašlje. Sluznica (mukoza) unutar velikih dišnih putova je otečena i crvena. Poremećena je zaštita trepetljika. Kada su bronhi upaljeni, mogu stvoriti velike količine sluzi koja ide prema gore kada kašljete. Bakterije mogu nastaniti ovako promijenjene bronhe i uzrokovati sekundarnu bakterijsku infekciju. Unutar bronha se nakuplja sluzavo-gnojni sadržaj. Kašalj je osnovni mehanizam izbacivanja bronhalnog sekreta.
Tko obolijeva?
Veća je vjerojatnost da dobijete akutni bronhitis ako pušite ili živite s nekim tko puši. Organizam oslabljen nekom drugom kroničnom bolešću, pothranjenost i udisanje zagađenog zraka, pogodni su čimbenici za razvoj bronhitisa. Postoji rizik za razvoj nadražajnog bronhitisa ako ste izloženi kemijskim isparavanjima zbog amonijaka, jakih kiselina, klora, sulfidne kiseline, sulfatnog dioksida, broma, ili prašini koja nadražuje dišne putove. Nadražajni bronhitis obično prolazi kad niste više izloženi isparavanjima ili nadražujućim sredstvima.
Simptomi
Akutnom bronhitisu često prethodi hunjavica, zimica, slabost, malo povišena tjelesna temperatura, bol u leđima, mišićima i grlobolja. Kašalj je u početku suh, ali se već nakon nekoliko sati ili dana mogu pojaviti male količine gustoga, žilavog, žućkasto-sivog iskašljaja (sputuma). Poslije iskašljaj može postati obilniji, sluzav i gnojan. Jako gnojni iskašljaj upućuje na bakterijsku infekciju. Neki virusi, kao što je adenovirus, mogu oponašati bakterijsku infekciju (iskašljaj je gust i žut, a kašalj može trajati nekoliko tjedana). Mala djeca često gutaju iskašljanu sluz tako da roditelji ne mogu znati boju iskašljaja. Neki bolesnici imaju žareću bol iza prsne kosti. Bol se tijekom kašljanja pojačava. Simptomi obično nestaju nakon 3 do 5 dana. Bolesnik može i dalje kašljati, čak i nekoliko tjedana. Bolesnici katkad mogu ostati bez zraka ako se začepe dišni putovi. Katkada, kronični sinusitis može oponašati simptome bronhitisa, tzv. sinobronhalni sindrom.
Koje pretrage može liječnik napraviti?
Liječnik će poslušati pluća stetoskopom. Mogu se čuti šumovi, sviranje ili piskanje nakon kašljanja. Ako su simptomi bolesti ozbiljniji i duže traju, potrebno je učiniti rendgensku snimku pluća. Katkada se uzima uzorak iskašljaja kako bi se utvrdio eventualni bakterijski uzročnik.
Liječenje
Mirujte i odmarajte se dok imate vrućicu. Potrebno je uzimati puno tekućine na usta (3 do 4 litre na dan). Analgetici i antipiretici se koriste protiv bolova i za vrućicu. Većinom je bronhitis rezultat virusne infekcije na koju antibiotici ne djeluju. Kod mlađih osoba gdje se sumnja na bakterijsku infekciju Mycoplasmom ili Chlamydijom, primjenjuje se azitromicin jednom dnevno tijekom tri dana. Ne treba suzbijati kašalj ako iskašljavate. Sav sekret iz dišnih putova treba odstraniti. U tome mogu pomoći lijekovi, tzv. ekspektoransi, ali samo u slučaju ako bolesnik uzima puno tekućine. Ako liječnik sumnja na naknadnu bakterijsku infekciju, može Vam dati antibiotik.
Komplikacije
Ozbiljne se komplikacije obično javljaju samo u bolesnika s već postojećim kroničnim respiracijskim bolestima ili kod srčanih bolesnika. U takvih bolesnika akutni bronhitis može uzrokovati teški poremećaj plinova u krvi. Otežano disanje (zaduha) može se javiti ako dođe do začepljenja dišnih putova. Dugotrajna vrućica upućuje na upalu pluća, ozbiljnu bolest koja može ugroziti život.
Prevencija
Ako imate česte napade bronhitisa, uzrok može biti nešto u vašoj okolini. Hladnoća, lokacije smetlišta, pogotovo u kombinaciji s onečišćivačima zraka (uključujući dim cigarete), mogu Vas učiniti osjetljivijim. Kada problem postane ozbiljan, možda trebate promijeniti mjesto boravka.
Samopomoć
Slijedite ove prijedloge koji Vam mogu pomoći u bržem oporavku i spriječiti razvoj komplikacija:
* Puno se odmarajte.
* Pijte puno tekućine (3 do 4 litre na dan).
* Koristite se ovlaživačem zraka u vašoj sobi. Topao, vlažan zrak pomaže oslobađanje sluzi u dišnim putovima i iskašljavanju.
* Uzmite lijek za iskašljavanje koji se može nabaviti u ljekarni u slobodnoj prodaji.
* Ako je kašalj suh, a ometa san i iscrpljuje, treba ga ublažiti lijekovima protiv kašlja. Ako je moguće, najbolje je ne zaustavljati kašalj. Kašalj je osnovni mehanizam uklanjanja sluzi iz dišnih putova.
* Izbjegavajte onečišćivače kao što je duhanski dim.
Izvor: plivazdravlje.hr
Ključne riječi: bronhalna stijenka | bronhodilatatori | bakterije | akutni bronhitis | temperatura | kronični bronhitis | kašalj | inhalacijske terapije | prsni koš | prašina | antipiretici | mukolitici | bakterija | vlaga | magla | virusi |