anemija, slabokrvnost

anemija, slabokrvnost. Smanjena količina hemoglobina i/ili smanjen broj crvenih krvnih stanica (eritrocita) ili hemoglobina u krvi. Anemija je prisutna kada je koncentracija hemoglobina u krvi manja od 130 g/l u muškaraca i 120 g/l u žena.
Grupe: Bolesti krvnog sustava, Ženske bolesti i stanja
Drugi naziv: Slabokrvnost
Anemija nastaje smanjenim brojem crvenih krvnih zrnaca - eritrocita ili količinom hemoglobina, koji mogu biti uzrokovani gubitkom krvi, oslabljenom proizvodnjom krvnih stanica, njihovom pojačanom razgradnjom, ili kombinacijom svih poremećaja. Anemija kao izraz predstavlja skup znakova i simptoma koji nastaju u navedenim slučajevima.
Klinička slika
Simptomi ovise o jačini anemije. Anemije blažeg stupnja su najčešće bez simptoma. Klinički simptomi anemije su: lupanje srca (palpitacije), ubrzanje srčanog ritma (tahikardija), zaduha pri naporu, glavobolja, vrtoglavica, slabost, malaksalost, šum u uhu (tinitus), grčevi u listovima, gubitak apetita, mučnina, proljev, zatvor, gubitak libida te poremećaj menstruacijskog ciklusa.
Simptomi i znakovi anemije predstavljaju kompenzatorni kardiovaskularni i plućni odgovor na težinu i trajanje tkivne hipoksije (nedostatka kisika). Ozbiljna anemija može biti udružena s pojavom slabosti, vrtoglavice, glavobolje, zujanja u ušima, bljeskovima pred očima, pa čak i bizarnim ponašanjem. Gubitak menstruacije, libida, probavne smetnje, te ponekad žutica i povećanje slezene mogu se također pojaviti. U konačnici može doći do srčanog zatajenja ili šoka.
Dijagnostička obrada
Osnovna dijagnostička obrada uključuje prvenstveno utvrđivanje uzroka anemije; gubitak krvi, smanjena proizvodnja eritrocita, te pojačana razgradnja. Prvo treba isključiti krvarenje, a zatim ostale moguće uzroke. Uobičajeno je mjerenje retikulocitnog indeksa (RI). Retikulocitni indeks manji od 2% pokazuje neprimjereno stvaranje eritrocita, a RI veći od 2% govori o prekomjernom razaranju ili gubitku eritrocita putem krvi. Mikrocitne anemije govore o promjenama u stvaranju hemoglobina, kao što je slučaj ako nedostaje željeza ili su prisutne neke kronične bolesti. Normocitne anemije upućuju na hipoproliferativne ili hipoplastične mehanizme. Makrocitne anemije (karakterizirane velikim eritrocitima) javljaju se u slučajevima nedostatka vitamina B ili folne kiseline, te kao rezultat djelovanja nekih lijekova. Kao rezultat ovih pojava u perifernoj krvi prisutan je povećani broj retikulocita, preteča krvnih stanica.
Liječenje
Kritična točka u liječenju anemije je davanje specifične terapije, a da bi to bilo moguće potrebno je utvrditi i specifičnu dijagnozu, odnosno točan uzrok anemije. Dobra reakcija na terapiju potvrđuje uzrok. Premda liječenje širokim spektrom terapije može dati prolazno poboljšanje, takva se terapija ne preporučuje jer može uzrokovati ozbiljne posljedice. Transfuzija eritrocita rezultira trenutnim poboljšanjem, što je rezervirano za pacijente s kardiopulmonalnim simptomima, znakovima nekontroliranog krvarenja iz organizma ili za neke oblike oštećenja organa uslijed njihove nedostatne opskrbe kisikom i potrebnim tvarima.
Izvor: plivazdravlje.hr

glikirani hemoglobin

glikirani hemoglobin, Brojni proteini u organizmu, pa tako i hemoglobin, vežu postepeno glukozu u procesu glikozilacije, tj. hemoglobin na sebe veže glukozu u uvjetima dugotrajne hiperglikemije. Hemoglobin A1 glikacijom daje glikirane podjedinice hemoglobin HbA1a, HbA1b, HBA1c unutar eritrocita za vrijeme trajanja života eritrocita (120 dana). Kod šećerne bolesti dolazi do povećanog stvaranja HbA1c. Određivanje HbA1c je indeks za kontrolu glukoze u krvi kroz dulje vremensko razdoblje.

hemoliza

hemoliza, Razgradnja i razaranje eritrocita. Akutna hemoliza uzrokuje npr. anemiju s retikulocitozom, porast bilirubina u krvi.

krvne pretrage

 
KRVNE PRETRAGE: referentne vrijednosti

Leukociti

M/Ž: 3,4 – 9,7

Eritrociti	M: 4,34 – 5,72
	Ž: 3,86 – 5,08

Hemoglobin	M: 138 – 175
	Ž: 119 – 157

Hematokrit	M: 0,415 – 0, 530
	Ž: 0,356 – 0,470

MCV	M/Ž: 83 – 97,2

MCH	M/Ž: 27,4 – 32,0

MCHC	M/Ž: 320 – 345

Retikulociti

M/Ž: 5 – 21,6

Trombociti

M/Ž: 158 – 424

Vrijeme krvarenja

M/Ž: 60 – 180

Vrijeme zgrušavanja

M/Ž: Do 1080

Ključne riječi: laboratorijske pretrage | laboratorijski nalazi | krv | krvne pretrage | leukociti | eritrociti | hemoglobin | hematokrit | MCV | MCH | MCHC | retikulociti | trombociti | vrijeme krvarenja | vrijeme zgrušavanja |

kemijski pregled urina

 
KEMIJSKI PREGLED URINA: referentne vrijednosti

Boja	M:
	Ž:

Izgled	M:
	Ž:

Specifična težina

M/Ž: 1,002 do 1,030

Nitrati

M/Ž: 0/neg

pH	M/Ž: 5,0 do 9,0

Proteini

M/Ž: 0/neg

Glukoza

M/Ž: 0/neg

Ketoni

M/Ž: 0/neg

Urobilinogen

M/Ž: 0/neg

Bilirubin

M/Ž: 0/neg

Eritrociti/Hgb

M/Ž: 0/neg

Leuk. esteraza

M/Ž: 0/neg

Ključne riječi: laboratorijske pretrage | kemijski pregled urina | urin | specifična težina | nitrati | pH | proteini | glukoza | ketoni | urobilinogen | bilirubin | eritrociti | leuk. esteraza |

mikroskopski pregled urina

 
MIKROSKOPSKI PREGLED URINA: referentne vrijednosti

Leukociti

M/Ž: 0 – 2

Eritrociti

M/Ž: 0 – 2

Pločasti epitel

M/Ž: 0 – 1

Male epitelne stanice

M/Ž: 0 – 1

Hijalini cilindri

M/Ž: 0 – 1

Nehijalini cilindri

M/Ž: 0

Bakterije

M/Ž: 0/neg

Sluz	M/Ž: 0/neg

Gljivice

M/Ž: 0/neg

Kristali

M/Ž: 0/neg

Soli	M/Ž: 0/neg

Ključne riječi: laboratorijski nalazi | mikroskopski pregled urina | urin | leukociti | eritrociti | pločasti epitel | male epitelne stanice | hijalni cilindri | nehijalni cilindri | bakterije | sluz | gljivice | kristali | soli |

retikulociti

retikulociti, Predzadnji stadij u toku sazrijevanja eritrocita. To su mlađi eritrociti u kojima se pomoću vitalnog bojenja otkriva mrežasta tvorevina (substantia reticulofilamentosa). U perifernoj krvi nalaze se normalno u malom broju (0,5 do 1% cjelokupnog broja eritrocita). Povećanje r. u krvi znak je ubrzanog stvaranja eritrocita.

slabokrvnost

slabokrvnost, vidi Anemija