adenovirusi

adenovirusi, Najčešći uzročnici akutnih oboljenja dišnih putova.

gripa

gripa, v. prehlada

herpes febrilis

herpes febrilis, promjena na koži u obliku vezikula (mjehurića), najčešće na usnama i okolnoj koži. Promjena boli, svrbi i peče. Uzrok promjene je virus Herpes simplex, trajno prisutan u ganglijima, koji se aktivira nakon različitih stresova na organizam. Povod mogu biti psihički i fizički stresovi, menstruacija i neke druge akutne infekcije (pneumokokne pneumonije, epidemijskog meningitisa, malarija tertiana i quintana, obična prehlada, leptospiroza). Gotovo se nikad ne javlja ili je vrlo rijedak npr. kod trbušnog tifusa, pjegavog tifusa, pertuzisa, skarlatine, difterije, morbila.

prehlada

prehlada, Prehlada je infekcija gornjega dišnog sustava, uzrokovana virusima, najčešće blagog tijeka u trajanju oko tjedan dana.
Grupe: Bolesti dišnog sustava, Zarazne bolesti
Ostali nazivi: Infekcija gornjeg dišnog sustava, Gripa i prehlada
Što je prehlada?
Prehlada je infekcija gornjega dišnog sustava, uzrokovana virusima, najčešće blagog tijeka u trajanju oko tjedan dana. Vodeći je razlog posjeta liječniku opće medicine i izostanaka s posla i iz škole. Prehlade su najčešće kod djece, a povezane su s relativnom neotpornošću djece na infekcije i kontaktima s drugom djecom u vrtićima i školama. Djeca imaju prehladu oko šest do deset puta godišnje. U obiteljima sa školskom djecom, broj prehlada po djetetu može biti čak i 12 godišnje. Odrasle osobe imaju prehladu oko dva do četiri puta godišnje, iako se to jako razlikuje od osobe do osobe.
Što izaziva prehladu i gripu?
Poznato je više od 200 virusa koji izazivaju simptome prehlade. Najčešći su: rhinovirusi, coronavirusi, adenovirusi, coxsackievirusi, echovirusi, orthomyxovirusi (uključujući viruse influenza A and B), paramyxovirusi, respiratorni sincicijski virus i enterovirusi. Neki virusi, kao što su rinovirusi, rijetko uzrokuju ozbiljnu bolest. Drugi, kao virus parainfluence i respiratorni sincicijalni virus, uzrokuju blage infekcije kod odraslih, ali mogu dovesti do jakih infekcija donjega respiratornog sustava (pluća) kod male djece. Uzroci 30 do 50 posto prehlada kod odraslih osoba, za koje se pretpostavlja da su virusne, ostanu neotkriveni. Do većine prehlada dolazi tijekom jeseni i zime. One počinju na kraju kolovoza ili na početku rujna. Učestalost prehlada se polako povećava sljedećih nekoliko tjedana i ostaje visoka do ožujka ili travnja, kad se smanjuje. Razlike povezane s godišnjim dobima mogu biti u vezi s početkom školske godine i hladnim vremenom, što potiče ljude da provode više vremena u zatvorenom prostoru te povećava vjerojatnost širenja virusa s jedne osobe na drugu.
Koji su simptomi prehlade i gripe?
Prehlada je u većini slučajeva blaga, sa simptomima koji traju tjedan dana ili manje. Simptomi prehlade počinju 1 do 2 dana nakon izlaganja virusu prehlade. Simptomi prehlade su:
* vodeni iscjedak (curenje) iz nosa,
* začepljenost nosa i otežano disanje kroz nos,
* kihanje, grlobolja i kašalj,
* glavobolja,
* povišena temperatura do najviše 38 °C,
Simptomi prehlade mogu trajati od 2 do 14 dana, međutim dvije trećine osoba se oporavi u roku od tjedan dana. Ako se simptomi pojavljuju često ili traju mnogo dulje od dva tjedna, mogu prije biti posljedica alergije nego prehlade. Ako temperatura poraste na više od 38 °C, uz drhtavicu i znojenje, boli u mišićima ruku i nogu, te ako osjetite umor i opću slabost, vjerojatno imate gripu.
Koje su komplikacije prehlade i gripe?
Katkad prehlada može dovesti do sekundarnih bakterijskih infekcija srednjeg uha (posebno kod djece) ili sinusa, kao i upale pluća što zahtijeva liječenje antibioticima. Visoka temperatura sa zimicom ili tresavicom, jak kašalj s gnojnim iskašljajem, jako natečene žlijezde, jaka bol lica u području sinusa, mogu upućivati na komplikaciju ili ozbiljniju bolest zbog koje je potrebno obratiti se liječniku.
Kako se prehlade šire?
Virusi koji uzrokuju prehlade šire se kapljičnim putem (udisanjem zraka sa sitnim kapljicama iz okoline bolesne osobe), direktnim dodirom ili inficiranim predmetima.
Kako se liječe prehlada i gripa?
Kod nekompliciranih slučajeva prehlade na raspolaganju je samo simptomatsko liječenje:
* odmaranje u krevetu, uzimanje tekućine i vode s mnogo vitamina C i primjena nekih lijekova koji olakšavaju simptome prehlade i gripe.
Najčešće korišteni lijekovi za simptomatsko liječenje su:
* acetaminofen ili acetilsalicilna kiselina ili njihova kombinacija s pseudoefedrinom za liječenje glavobolje ili povišene temperature,
* antihistaminici i dekongestanti mogu imati određeno djelovanje u olakšavanju simptoma kao što je curenje iz nosa, crvenilo i suzenje očiju.
Ako se koristite dekongestivnim kapima za nos, ne činite to dulje od 3 do 4 dana!!!
Antibiotici ne ubijaju viruse! Treba ih iskoristiti samo kod rijetkih bakterijskih komplikacija, kao što su upala sinusa (sinusitis) ili infekcije uha, koje se razvijaju kao sekundarne infekcije. Korištenje antibiotika "za svaki slučaj" neće spriječiti sekundarne bakterijske infekcije.
Kako spriječiti širenje prehlade i gripe?
Pranje ruku je najjednostavniji i najdjelotvorniji način sprječavanja rinovirusnih prehlada. Nedodirivanje nosa ili očiju drugi je način. Osobe koje su prehlađene trebaju uvijek kihati ili kašljati u papirnatu maramicu i zatim ju baciti. Ako je moguće, treba izbjegavati bliske, dulje kontakte s osobama koje su prehlađene. Budući da rinovirusi mogu preživjeti i do tri sata izvan nosnih putova na predmetima i koži, čišćenje površina dezinfekcijskim sredstvom koje ubija viruse moglo bi pomoći u sprječavanju širenja infekcije.
Izvor: plivazdravlje.hr

svinjska gripa

svinjska gripa, Virus gripe A (H1N1) koji se nedavno pojavio u svijetu je novi podtip virusa gripe, koji može uzrokovati infekcije kod ljudi, a prema izvještajima Svjetske zdravstvene organizacije, ima genetsku strukturu koja dosad nije identificirana nigdje u svijetu. Virus svinjske gripe H1N1 identificiran je kao novi virus s genima ljudskog i ptičjeg virusa te varijacijama svinjskog.
Preliminarna su istraživanja pokazala da virus posjeduje gen za hemaglutinin sličan onome virusa svinjske gripe koji je prisutan među sjevernoameričkim svinjama od 1999. No njegovi su geni za neuraminidazu i protein matriksa istovjetni onima koje nalazimo u virusa euroazijske svinjske gripe. Šest je gena ovog mutiranog soja pak mješavina gena virusa svinjske gripe, sjevernoameričke ptičje gripe i humane gripe.
Miješanje gena više sojeva koji napadaju različite vrste dosad nije zabilježeno kod virusa koji inficiraju populacije ljudi ili svinja. Ipak, genomi virusa gripe su poznati upravo po tome što se relativno lako rekombiniraju jer su raspodijeljeni na 8 samostalnih molekula RNA. Najizglednijim "loncem" u kojem se moglo zbiti takvo miješanje stručnjaci drže upravo svinje.
KAKO SE PRENOSI?
Općenito govoreći, virusi gripe se prenose kašljanjem i kihanjem, te dodirivanjem usta i nosa neopranim rukama. Virusi gripe mogu živjeti na površini nekoliko sati, poput sline koju netko raznosi nakon što je kihnuo u ruku. Ljudi se inficiraju virusom gripe A(H1N1) na isti način kao i virusom obične sezonske gripe. Širi se od čovjeka na čovjeka putem kapljica koje nastaju prilikom kašljanja ili kihanja zaražene osobe; indirektno kada kapljice ili izlučevine iz nosa i grla dospiju na ruke ili druge površine koje onda dodiruju drugi ljudi koji zatim dodiruju svoja usta, oči ili nos.
Postoje dokazi da se ovaj virus prenosi od čovjeka na čovjeka, a značajan broj infekcija u Meksiku rezultirao je teškom bolešću. Infekcije izvan Meksika za sada u većini slučajeva rezultiraju blagom bolešću, poput uobičajene gripe.
Za razliku od tipičnih slučajeva gripe koji uzrokuju smrt prvenstveno starijih osoba i male djece, ovaj soj smrtne posljedice uzrokuje kod ljudi između 25. i 45. godine života. Jedno od objašnjenja je narav virusa da kod mladih ljudi s aktivnijim imunosnim sustavom uzrokuje tzv. citokinsku oluju. Na drugo objašnjenje ukazuju studije o prijašnjim pandemijama koje su pronašle vezu između stope smrtnosti od zaraze i razvijenosti sustava zdravstvene zaštite.
Inhibitori neuraminidaze pokazali su se učinkovitima protiv novog soja virusa.
PREVENCIJA
Budući da se novi virus svinjske gripe najvjerojatnije prenosi kapljičnim putem (bliskim kontaktom), preporuke za prevenciju zaraze virusom se sastoje od općih higijenskih mjera. To su često pranje ruku sapunom i tekućom vodom i izbjegavanje skupova u zatvorenom prostoru s velikim brojem ljudi te redovito čišćenje i pranje površina. Ako vam sapun i voda nisu odmah dostupni, primjerice na putu, koristite gel za dezinfekciju. Ako ste bolesni, ne idite na posao, bolesnu djecu ne puštajte u školu. Izbjegavanje diranja usta, nosa ili očiju budući da su to primarna mjesta unosa virusa se također savjetuje. Pri kašljanju se preporuča korištenje potrošnih rubaca – maramica koje potom odmah bacite. Ako nemate maramicu pri ruci, kihnite radije u podlakticu. Iako trenutno ne postoje podaci o riziku od prijenosa virusa putem zraka, neki stručnjaci predlažu korištenje zaštite na javnim mjestima u izloženim zemljama. Meksičke vlasti u tu svrhu pučanstvu dijele kiruške maske.
Rizik od zaraze nije ni na koji način povezan s konzumacijom svinjetine – virus se ne prenosi hranom. Mnoge države svojim građanima savjetuju izbjegavanje putovanja u pogođena područja svijeta. U zračnim lukama je najavljeno pregledavanje međunarodnih putnika. To obično znači rutinsko ispitivanje osoba koje su zemlje posjetili i uočavanje simptoma bolesti. U nekim je zračnim lukama na snazi i termografsko pregledavanje.
SIMPTOMI
Najčešći simptomi su:
* Povišena tjelesna temperatura
* Respiratorni simptomi kao što su kašalj ili curenje nosa
* Grlobolja
* drugi simptomi kao što su:
- bolovi u tijelu (osobito bolovi u mišićima i kostima)
- glavobolja
- umor
- zimica
- slabost
- mučnina, povraćanje ili proljev (nije tipično za gripu ali je prijavljeno u slučajevima zaraze novim tipom virusa gripe)
CIJEPLJENJE
Iako dosadašnje cjepivo (uključujući i ono za sezonu 2009./2010.) štiti na gripu tipa A koji spada u istu obitelj virusa kao i virus svinjske gripe, stručnjaci su proveli preliminarne testove i ne misle da obično cjepivo protiv gripe pruža dovoljnu zaštitu. Virus je otporan i na amantadin i rimantadin. Primjenjuju se i pokazala su se učinkovitima cjepiva Tamiflu ili Relenza, no ne i stara cjepiva protiv gripe. Farmaceutska tvrtka Baxter International vlasnik je patenta za tehnološki postupak koji omogućava razvoj cjepiva za široku potrošnju u kratkom vremenu.
(svibanj 2009.)

virus

virus, Uzročnik neke zarazne bolesti.

variola

variola, Velike boginje. Akutna, zarazna, virusna bolest.

virusni artritis

virusni artritis, Upala zgloba uzrokovana virusom. Obično se javlja u sklopu zaraznih bolesti koje uzrokuju virusi kao što su rubeola, zaušnjaci, infektivna mononukleoza, varičele, hepatitis B, infekcije arbovirusima i adenovirusima. Virusni artritis načelno ne dovodi do trajnih oštećenja zglobova. Liječi se simptomatski analgeticima i nesteroidnim antireumaticima.

virusni hepatitis

virusni hepatitis, Zarazna bolest koja oštećuje jetru. U reumatologiji je značajna zato što se hepatitis uzrokovan virusom tipa B ili C (HBV, HCV) često otkriva u bolesnika s vaskulitisom, posebice u onih s nodoznim poliarteritisom. Velika učestalost navodi na pretpostavku da su imunokompleksi nastali za vrijeme imunološke reakcije na virus hepatitisa odgovorni za autoimuno oštećenje stijenke krvnih žila - vaskulitis, odnosno za posljedično oštećenje tkiva. V. hepatitis.

wart

wart, Izraslina na koži, koju uzrokuje virus.