keloid

keloid, Prekomjerno stvaranje ožiljaka na tijelu.

kila

kila, v. hernija

ketoacidoza

ketoacidoza, Teška akutna komplikacija dijabetesa tip I koja nastaje zbog hiperglikemije (povećane razine glukoze u krvi), a znak je preniske razine hormona inzulina. Zbog nemogućnosti iskorištavanja glukoze za energetske potrebe tijela, dolazi do razgradnje masti, pri čemu enzimskim procesima dolazi do stvaranja ketona (otrovni kemijski spojevi) izazivajući ketonemiju (povišenu razinu ketona u krvi). Ketoacidoza je hitno stanje i potrebno je odmah zatražiti liječničku pomoć.
* Zadah na aceton.
* Dehidracija.
* Mučnina i povraćanje.
* Bolovi u trbuhu.
* Ubrzano disanje
* Teški poremećaj svijesti sve do kome.

kvadrantektomija

kvadrantektomija, Poštedna operacija kod karcinoma dojke pri kojoj se odstranjuje dio dojke (kvadrant dojke) i uklanjaju limfni čvorovi iz odgovarajuće pazušne jame.

krioterapija

krioterapija, Metoda koja izaziva nekrozu (odumiranje) tkiva primjenom hladnoće odnosno smrzavanjem tkiva. Najčešće se primjenjuje tekući dušik čije isparavanje razvija temperaturu od -195,8 °C. Ova metoda se koristi u liječenju bradavica, kondiloma (genitalnih bradavica) te hemoroida.

kolostoma

kolostoma (anus praeternaturalis), Kiruškim putem načinjen izlaz debelog crijeva na trbušnu stjenku koji služi pražnjenju stolice. Kolostoma može biti privremena ako se radi npr. o ozljedi ili perforaciji debelog crijeva ili trajna kod inopreabilnog karcinoma debelog crijeva (kolorektalnog karcinoma).

kolekotomija

kolekotomija, Kirurško odstranjenje debelog crijeva (kolona). Najčešće je indicirano kod karcinoma debelog crijeva te rjeđe u bolestima kao što su npr. ulcerozni kolitis.

kolecistektomija

kolecistektomija, (lat. cholecystectomia)Kirurško odstranjenje žučnog mjehura (žučnjaka). Indikacije za kolecistektomiju su akutna i kronična upala žučnjaka (akutni i kronični kolecistitis), tumor žučnjaka te ozljeda žučnjaka. Kolecistektomija se može klasičnim kirurškim putem ili laparoskopski što je danas postala metoda izbora zbog kraćeg postoperativnog boravka u bolnici, bržim oporavkom i manjim postotkm postoperativnih komplikacija.

kardiomiopatija

kardiomiopatija, cardiomyopathia, Skupina bolesti nepoznatog uzroka koje primarno zahvaćaju srčani mišić, a očituju se gubtikom funkcije srčane pumpe.

krvne pretrage

 
KRVNE PRETRAGE: referentne vrijednosti

Leukociti

M/Ž: 3,4 – 9,7

Eritrociti	M: 4,34 – 5,72
	Ž: 3,86 – 5,08

Hemoglobin	M: 138 – 175
	Ž: 119 – 157

Hematokrit	M: 0,415 – 0, 530
	Ž: 0,356 – 0,470

MCV	M/Ž: 83 – 97,2

MCH	M/Ž: 27,4 – 32,0

MCHC	M/Ž: 320 – 345

Retikulociti

M/Ž: 5 – 21,6

Trombociti

M/Ž: 158 – 424

Vrijeme krvarenja

M/Ž: 60 – 180

Vrijeme zgrušavanja

M/Ž: Do 1080

Ključne riječi: laboratorijske pretrage | laboratorijski nalazi | krv | krvne pretrage | leukociti | eritrociti | hemoglobin | hematokrit | MCV | MCH | MCHC | retikulociti | trombociti | vrijeme krvarenja | vrijeme zgrušavanja |

kralježnica

kralježnica, Stup koji se sastoji od niza kralježaka - 7 vratnih (cervikalnih), 12 prsnih (torakalnih), 5 slabinskih (lumbalnih), 5 križnih (sakralnih) koji su srasli u križnu kost te 4-5 kokcigealnih koji su također srasli. Između koštanih kralježaka nalaze se vezivno-hrskavične pločice - intervertebralni diskovi. Svi su kralješci povezani i učvršćeni vezivnim svezama - ligamentima. Kralježnica je u svakom segmentu manje ili više pomična budući da su kralješci međusobno malo pomični praktično u svim smjerovima. Upalne bolesti kralježnice nazivaju se spondilitisima, a degenerativne promjene spondilozom. Upala diska naziva se discitisom. Najčešći poremećaj povezan s intervertebralnim diskom jest njegovo iskliznuće iz prostora između kralježaka prema nazad ili postranično što dovodi do pritiska na živac i bolova.

kvašiorkor

kvašiorkor, Oblik vrlo teške pothranjenosti koja nastaje manjkom unosa bjelančevina hranom uz dovoljan unos ugljikohidrata.

kemijski pregled urina

 
KEMIJSKI PREGLED URINA: referentne vrijednosti

Boja	M:
	Ž:

Izgled	M:
	Ž:

Specifična težina

M/Ž: 1,002 do 1,030

Nitrati

M/Ž: 0/neg

pH	M/Ž: 5,0 do 9,0

Proteini

M/Ž: 0/neg

Glukoza

M/Ž: 0/neg

Ketoni

M/Ž: 0/neg

Urobilinogen

M/Ž: 0/neg

Bilirubin

M/Ž: 0/neg

Eritrociti/Hgb

M/Ž: 0/neg

Leuk. esteraza

M/Ž: 0/neg

Ključne riječi: laboratorijske pretrage | kemijski pregled urina | urin | specifična težina | nitrati | pH | proteini | glukoza | ketoni | urobilinogen | bilirubin | eritrociti | leuk. esteraza |

kondilom

kondilom, (condyloma) mali izrast oko čmara (anusa) i spolnih organa nastao bujanjem krzna kože. Postoje c. acuminata, nevenerični kondilomi ili, pravilnije, papilomi (pailloma) te c. lata, široki venerični kondilomi - hipertrofičke sifilisne papule (vlažne papule u sekundarnom sifilisu, lokalizirane u intertriginoznim tj. perigenitalnim predjelima a imaju velik epidemiološki značaj jer su vrlo infektivne).

kronična opstrukcijska bolest pluća

kronična opstrukcijska bolest pluća, Kronična opstrukcijska plućna bolest (KOPB) je termin koji se uglavnom odnosi na povezane poremećaje koji bolesniku postepeno oduzimaju dah: kronični bronhitis i/ili emfizem povezan s otežanim prolazom (opstrukcijom protoka) zraka. Bolesnik ponekad boluje i od kroničnog bronhitisa i od emfizema. Kronični bronhitis je odgovoran za 85% slučajeva KOPB-a.
Grupa: Bolesti dišnog sustava
Ostali nazivi: KOBP, Opstruktivna bolest pluća, kronična, Emfizem, Kronična opstruktivna plućna bolest, Kronični bronhitis
Što je kronična opstrukcija pluća?
Kronični bronhitis je dugotrajna upala dišnih putova koja proizvodi velike količine sluzi. To uzrokuje kašljanje i hripanje. Bronhitis se smatra kroničnim ako kašalj i ekspektoracija traju najmanje 3 mjeseca u godini, dvije uzastopne godine.
Emfizem je bolest koja uništava plućne alveole (zračne prostore) i/ili najmanje bronhiole (male zračne putove) u plućima. Jednostavno rečeno, pluća gube elasticitet kao i istrošena gumena traka. Time se zračni prostori povećavaju i otežavaju disanje.
Opis bolesti
Oštećenje pluća do kojeg dolazi uslijed KOPB-a ne može se popraviti. U početnim fazama bolesti javljaju se zaduha (otežano disanje) i povremeni napadaji kašlja. U prvi mah, mnogi ljudi čak niti ne znaju da imaju KOPB. Početni simptomi uključuju opći osjećaj bolesti, sve izraženiji kratki dah, kašljanje i hripanje. Međutim kako bolest napreduje, simptomi se sve više pogoršavaju. U većini slučajeva pušenje je uzrok bolesti. Vjerojatnost da će bolesnik umrijeti od KOPB-a je 10 puta veća u pušača nego u nepušača. Bolest se javlja u otprilike 5 od 10.000 ljudi. Kod kroničnog bronhitisa, glavna fizikalna promjena odgovorna za probleme je prekomjerno stvaranje sluzi. Sluz sprječava protok zraka i pridonosi razvoju upala ili ponovnog aktiviranja bolesti, tzv. egzacerbacije. Kod emfizema, zračni prostori na kraju bronhiola (malih dišnih putova) pucaju i spajaju se u veće koji slabo funkcioniraju. Protok zraka je onemogućen i dio pluća se skvrčava (kolabira).
Tko obolijeva
Glavni uzrok KOPB-a je pušenje. U stvari, približno 90% bolesnika je pušilo. Prestanak pušenja može usporiti slabljenje plućne funkcije. Neki liječnici također vjeruju da neliječena ili neodgovarajuće liječena astma može dovesti do nepovratnog oštećenja pluća. Ti bolesnici mogu imati simptome slične KOPB-u. Ostali rizični faktori uključuju:
* Naslijeđe
* Pasivno pušenje
* Izloženost zagađenom zraku na poslu i u okolišu
* Dječje respiratorne infekcije
Simptomi
Bolesnici koji su pušili kutiju cigareta dnevno mogu razviti kašalj i iskašljavati. Otežano disanje zapaža se tek pri naporu. Iskašljavanje je u početku gotovo neprimjetno jer se javlja samo izjutra. Iskašljaj je sluzav, ali postaje gnojan tijekom pogoršanja. Osnovni simptom KOPB-a je zaduha (dispneja) koja se pojačava kod pogoršanja bolesti, tzv. egzacerbacije. Zaduha je popraćena kašljem ili hripanjem i ponekad vrućicom. Kako bolest napreduje, razdoblja između pogoršanja postaju kraća. Simptomi emfizema obično se javljaju prije 50. godine života, a puno ranije u bolesnika s cističnom fibrozom. Oboljeli stalno otežano dišu, slabo kašlju i gotovo ništa ne iskašljavaju. U kasnijim fazama KOPB-a mogu se vidjeti teška zaduha, kašljanje i iskašljavanje velike količine sluzi, hripanje, stalne infekcije, natečeni zglobovi... Koža poprima plavkastu boju. U uznapredovaloj fazi, bolesnicima je potrebna stalna njega i dodatni kisik kako bi mogli disati.
Koje pretrage može napraviti liječnik?
Ako spadate u rizičnu skupinu ili se brinete za nekog tko je u toj skupini, važno je da ste upoznati sa simptomima KOPB-a i načinima liječenja. Liječnik će pregledati funkcije pluća kako bi vidio imate li KOPB. U ranom stadiju bolesti ne mora biti značajnih promjena, osim nalaza piskanja prilikom preslušavanja pluća. Kako začepljenost dišnih putova napreduje tako i "prenapuhanost " pluća postaje očita. Povećava se poprečni promjer prsnog koša jer bolesnik sve teže dolazi do daha. Bolesnik u zadnjem stadiju KOPB-a često izgleda dramatično. Bolesnik je nagnut prema naprijed i oslanja se na ruke. Koristi mišiće vrata i ramena pri udisaju, a izdiše kroz stisnute usne. Prsni koš izgleda prenapuhan. Bolesnik može imati plavkastu kožu. Tijekom akutnog pogoršanja KOPB-a često se rade sljedeće pretrage: mjerenje rutinskih laboratorijskih vrijednosti, fizikalni pregled, elektrokardiografija (EKG), procjena srčane funkcije, uzimanja uzoraka plina iz arterijske krvi, rendgenska snimka prsnog koša i spirometrija (mjerenje protoka zraka).
Liječenje
Što ranije liječnik otkrije KOPB, liječenje je lakše. Razgovarajte sa svojim liječnikom ako mislite da pripadate rizičnoj skupini. Najbolji način kontrole simptoma je započeti liječenje KOPB-a. Prvi korak u brizi o nekome tko je obolio od KOPB-a je naučiti sve što se može o toj bolesti. Ključno je da članovi obitelji i ostali budu upoznati sa simptomima, liječenjem i svakodnevnom kontrolom bolesti. Što više znate, više ćete moći pomoći.
Poboljšanje stila života
Naučite kako se pravilno hraniti i vježbati te tehnike koje će pomoći osobi o kojoj brinete da se osjeća zdravije i ugodnije.
Savjeti koji mogu spasiti život
Morate znati kada je pravo vrijeme da zatražite liječničku pomoć. Imajte pripremljen plan za slučaj nužde. Nažalost, trenutno ne postoji lijek za KOPB. Međutim postoji niz načina liječenja kojima se mogu ublažiti simptomi. Strogo se pridržavajte liječničkih uputa kako bi smanjili simptome bolesti i izbjegli bolničko liječenje.
Promjene stila života
Kad je postavljena dijagnoza, morate napraviti sve što možete kako bi prestali pušiti. To može biti teško, ali će to značiti poboljšanje stanja i nakon postavljanja dijagnoze.
Ostale promjene u načinu života
Vrtlarstvo, igranje s djecom, čak i penjanje stepenicama jednostavne su stvari koje mogu postati komplicirane ako imate KOPB. Redovnim vježbanjem možete ojačati i popraviti raspoloženje. Postoje posebne vježbe za disanje koje mogu poboljšati rad pluća. Zajedno s liječnikom možete sastaviti jednostavan i praktičan program vježbi u skladu sa sposobnostima. Osobe s KOPB-om su osjetljivije na sve respiratorne infekcije i zato je vrlo važno da se zaštite. Često i temeljito pranje ruku je lagan način da se izbjegne infekcija. Također treba izbjegavati bliske susrete s ljudima koji su prehlađeni ili imaju gripu. Svake se godine u jesen treba cijepiti protiv gripe. Također razgovarajte s liječnikom o cijepljenju protiv upale pluća. To je pneumokokno cjepivo koje se preporučuje svakih pet godina.
Lijekovi
Nažalost, specifična terapija je jako ograničena. Simptomatska terapija uključuje inhaliranje lijekova koji proširuju dišne puteve (bronhodilatatore). To su antikolinergici i beta 2 agonisti (npr. salbutamol). Kortikosteroidi donose poboljšanje u manje od 20% stabilnih bolesnika. Antibiotici se koriste za infektivna pogoršanja KOPB-a. Terapija kisikom se provodi u kontroli teške kronične opstrukcije pluća.
Prognoza
Ovo je stanje povezano s kroničnom (dugotrajnom) bolešću. Kvaliteta sna je pogoršana (nakuplja se sekret i otežana je ventilacija). Stanje može biti toliko teško da oštećuje ili ugrožava rad vitalnih organa (srca i pluća).
Komplikacije
* Akutno respiratorno zatajenje zbog infekcije u donjim dišnim putevima, kirurških zahvata ili nekih lijekova. Disanje je otežano, a duševno stanje bolesnika se kreće od napetog, zabrinutog do pospanog. Bolesnik može izgubiti svijest.
* Plućno srce (povećanje srca i srčano zatajenje, edemi)
Prevencija
Dobro je što se KOPB može potpuno spriječiti, a kad se rano ustanovi, simptomi se skoro uvijek mogu ublažiti i kontrolirati. Prestanak pušenja može smanjiti rizik i simptome KOPB-a.
Izvor: plivazdravlje.hr
Ključne riječi: dispneja | respiratorna reedukacija | beklometazon | kašalj | emfizem | kronični bronhitis | astma | otežano disanje |

konjunktivitis

konjunktivitis, upala očne spojnice
Konjunktivitis je upala očne spojnice (konjunktive). Spojnica se prostire na unutarnjem dijelu kapka i pruža se preko bjeloočnice (sklere) do rožnice. Upaljena očna spojnica čini bjeloočnicu crvenom za vrijeme konjunktivitisa.
Grupe: Alergijski i imunološki poremećaji, Zarazne bolesti
Opis bolesti
Konjunktiva je izložena mikroorganizmima i drugim oblicima iritacije. Suze štite konjunktivu razrjeđivanjem bakterija i njihovim ispiranjem. Suze također sadržavaju enzime i antitijela koja sprječavaju razvoj bakterija. Konjunktivitis je najčešća bolest očiju u razvijenim zemljama svijeta i s obzirom na težinu varira od blage upale sa suzenjem do jake upale koja uzrokuje ozljedu i odumiranje tkiva. Postoje mnogi uzroci konjunktivitisa. Najčešći su virusne infekcije. Drugi uzročnici su bakterije, klamidije, gljivice i paraziti (rijetko). Virusni i bakterijski oblici konjunktivitisa su izrazito zarazni i mogu se vrlo brzo proširiti među djecom, katkada uzrokujući lokalne epidemije. Ostali uzroci su alergije (alergijski konjunktivitis), izloženost kemikalijama, iritacija vjetrom, prašinom, dimom. Konjunktivitis može također pratiti običnu prehladu i osipe.
Tko obolijeva (faktori rizika)?
Novorođenčad može biti zaražena bakterijama (klamidijama) u porođajnom kanalu. Ova se bolest naziva neonatalni inkluzijski konjunktivitis ili ophthalmia neonatorum i mora se odmah početi liječiti kako bi se sačuvao vid. Rizično je i nošenje kontaktnih leća, a posebno, dugo nošenje leća. Rizični faktor su i kontakti s osobama koje imaju konjunktivitis. Neke vrste konjunktivitisa:
• virusni konjunktivitis
• alergijski konjunktivitis
• bakterijski konjunktivitis
• neonatalni konjunktivitis, inkluzijski konjunktivitis (bazenski konjunktivitis) uzrokovan bakterijom - klamidijom
• gonokokni konjunktivitis
• kronični konjunktivitis (trahom)
Simptomi
Crvenilo konjunktive, smetnje suzenja, iritacija (pečenje, svrbež) oka i kapaka, a očni kapci su često slijepljeni kod buđenja. Kod nekih virusnih konjunktivitisa može se imati osjećaj stranog tijela u oku i osjetljivost na svjetlo. Kod alergijskoga konjunktivitisa postoji obostrano crvenilo očiju, smetnje suzenja, žarenje u očima i svrbež. Većina osoba ima i popratni rinitis. Svrbež dovodi do trljanja očiju i edema.
Liječenje
Liječenje konjunktivitisa ovisi o uzročniku. Najbolje je da terapiju uvede i nadzire oftalmolog, a posebice u slučajevima kad se koriste lokalni pripravci kortikosteroida. Alergijski konjunktivitis liječi se liječenjem alergija ili može nestati sam po sebi kad se ukloni uzročni alergen. U blagim slučajevima mogu pomoći lokalni pripravci koji se nalaze u slobodnoj prodaji, tj. bez recepta. Antibiotici, obično kapi za oči, učinkoviti su u liječenju bakterijskoga konjunktivitisa. Primjenjuju se nekoliko puta na dan. Bakterijski konjunktivitis može se izliječiti za nekoliko dana. Virusni će se konjunktivitis povući sam po sebi obično unutar tjedan dana. Kod djece s neonatalnim konjunktivitisom potrebno je sustavno liječenje makrolidima, kao što je azitromicin. Također je potrebno liječiti majku i njezina seksualnog partnera. Kod odraslih se inkluzijski konjunktivitis uzrokovan klamidijom liječi jednokratnim davanjem azitromicina. Potrebno je liječiti i seksualnoga partnera. Prognoza nakon liječenja je obično dobra. Oči se moraju držati čiste od izlučevina i ne smiju se prekrivati zavojem.
Prevencija
1. Dobro operite ruke
• prije primjene bilo kojeg lijeka za oči
• nakon što u oči nanesete lijek
• svaki put kad dodirnete oči ili lice ili brišete nosni sekret
2. Operite sve odjevne i ostale predmete koje dotaknete zaraženim očima:
• odjeću
• ručnike
• često mijenjajte jastučnice
3. Ne posuđujte šminku za oči. Ako je infekcija uzrokovana bakterijom ili virusom, morate baciti korištenu šminku i kupiti novu. Redovno mijenjajte kozmetičke preparate za oči.
4. Ne dirajte zaraženo oko jer će se infekcija proširiti na zdravo oko. VAŽNO je da nakon dodirivanja zaraženog oka ne dirate zdravo oko.Konjunktivitis se širi jako lako!!
5. Ne posuđujte ručnike ili maramice!
6. Pravilno se koristite i brinite o kontaktnim lećama!
Izvor: plivazdravlje.hr

kirurgija

kirurgija (od grčkog: χειρουργική, i latinskog: chirurgiae, što znači "rad rukom") je grana medicine koja koristi ručne i instrumentalne operativne tehnike na pacijentima da bi istražila i/ili tretirala patološka stanja kao što su bolesti ili ozljede, a u svrhu poboljšanja tjelesnih funkcija ili vanjskog izgleda.

kraniogram

kraniogram, Nativna rentgenska slika lubanje u dva smjera: anterioposteriornom i postraničnom. Daje prikaz samo koštanih struktura i koristi se za dijagnosticiranje fraktura, tumorskih tvorbi, intrakranijskih kalcifikacija te anomalija oblika lubanje.
Izvor: cardionet.hr

konizacija

konizacija, Predstavlja dijagnostički i terapijski kirurški zahvat u kojem se u kratkotrajnoj anesteziji izrezuje konus odnosno tkivo u obliku stošca na vratu maternice. Metoda se koristi za postavljanje definitivne dijagnoze i odstranjenje promijenjenog tkiva kod premalignih promjena epitela vrata maternice. Novije metode izrezivanja konusa su moguće primjenom lasera tzv. laserska konizacija ili visokofrekventnih struja (LEEP i LETZ tehnika). Prednost novijih tehnika je jednostavnost zahvata, mogućnost ambulantnog izvođenja zahvata i manje postoperativne komplikacije. Bez obzira na izabranu tehniku konizacije, liječnik uvijek izvodi krajnje poštedan zahvat, odnosno odstranjuje se što je manje mogući dio tkiva sa sumnjivim promjenama (posebno kod mladih žena) zbog mogućih kasnih komplikacija u trudnoći kao što su prijevremeni porod zbog preranog otvaranja grlića maternice (insuficijencije cerviksa) ili suženje kanala vrata maternice. Dobiveno tkivo se dalje šalje na patohistološku dijagnostiku, čime se dobiva definitivna dijagnoza sumnjive promjene i određuje daljni terapijski plan. Ukoliko su rubovi izrezanog konusa tkiva slobodni, odnosno ne sadražavaju sumnjive premaligne promjene, konizacija predstavlja i konačni terapijski zahvat. Nakon konizacije moguće je oskudno krvarenje, a rjeđe su komplikacije upala jajnika i jajovoda.
Izvor: cardionet.hr

kolposkopija

kolposkopija, Metoda koja je dopuna standarnom citološkom razmazu (Papa testu) u svrhu ranog otkrivanja premalignih (CIN) i malignih (zloćudnih) promjena vrata maternice. Ova pretraga otkriva točno mjesto abnormalnih stanica nađenih u citološkom razmazu (PAPA-testom) te procjenjuje opsežnost promjena. U ovoj pretrazi se koristi poseban binokularni optički instrument kolposkop koji ima jaki izvor svjetla i omogućava pregled maternice pod povećanjem 5 - 40 puta (najčešće se koristi povećanje 10-15 puta). Pretraga se obavlja tako da se na sam vrat maternice nanosi 3% octena kiselina te se kolposkopskim aparatom promatraju promjene koje tada postaju vidljive (karakteristična boja i izgled). Na tako promijenjenom mjestu se uzima uzorak tkiva - biopsija, te se tek patohistološkom analizom tkiva postavlja definitivna dijagnoza.
Izvor: cardionet.hr

kolonoskopija

kolonoskopija, To je endoskopska metoda kojom se pregledava sluznica debelog crijeva. Liječnik kroz anus umeće tanku, fleksibilnu cjevčicu koja na vrhu ima sićušnu kameru te istodobno gleda sliku sluznice na monitoru. Ovom metodom je moguće pregledati cijelo debelo crijevo, te ukoliko se otkriju promjene kao što su polipi (izbočenja sluznice u obliku peteljke) liječnik uklanja promjenu te šalje tkivo u laboratorij na daljnu patohistološku analizu. Nakon analize dobiva se definitivna dijagnoza tvorbe, odnosno da li je promjena doboroćudna ili zloćudna. Iako ne moraju svi polipi biti zloćudni, karcinom debelog crijeva najčešće nastaje upravo iz polipa, te se zbog toga preventivo svi polipi odstranjuju. Sama kolonoskopija obično traje 20 do 45 minuta, nije bolna, ali za pojedine pacijente može biti neugodna te se pacijentu obično daje sedativ. Prije same pretrage potrebno je napraviti pripremu, odnosno dobro očistiti crijeva posebnim preparatima koji se piju dan do dva prije kolonoskopije.
Izvor: cardionet.hr